Stražnji segment oka ljudima je uglavnom nepoznat. Svi više znaju o onom prednjem – šarenici, gdje se muti leća pa nastaje mrena.
– U narodu ljudi shvaćaju kad im objašnjavate da imaju mrenu i da će to biti opertivno riješeno te da će, ako je sve u redu s oko, ponovo nesmetano vidjeti. Kod bolesti stražnjeg segmenta oka nije takva priča. Tu imamo poremećaj na nivou fotoreceptora i osjetilnih stanica. Znamo da se živac, kad je jednom povrijeđen ne obnavlja. Upravo ovdje u pitanje dolazi povezanost između fotoreceptora i živca zbog izlijeva koji se događaju – vaskularnih ili degenerativnih bolesti i pada vidna oštrina, pojašnjava dr. Bednar Babić subspecijalist retinolog, odnosno jedina žena u Hrvatskoj koja je završila ovu subspecijalizaciju.
Kod bolesti stražnjeg segmenta oka gubi se centralni vid
Oni koji imaju bolesti stražnjeg dijela oka osjetit će simptome poput, u početku, iskrivljene slike, centralni skotom – znači da u centralnom vidnom polju imaju crnu točku. – Kod takvih ljudi ne govorimo o pravoj sljepoći jer ljudima ostaje periferni vid, ali gubi se centralni vid što je obrnuto od glaukoma kod kojeg se sužava vidno polje. Ovdje nemate centralni vid, ne vidi se čitati ili gledati televiziju. Ljudi su i dalje samostalni – mogu si skuhati ručak, mogu se obući, kretati se međutim taj centralni vid je bitan, pogotovo starijim osobama.
Do 2005. se te bolesti nisu mogle liječiti nikako osim laserom, a onda je došla revolucija s intravitrealnim injekcijama – avastinom, koje se u karlovačkoj bolnici na Očnom odjelu daju od 2009. godine (dvije godine nakon Vinogradske bolnice).
S opremom Očni odjel djeomično može parirati klinikama. Očekuje se nabava fundus kamere koja snima protok krvnih žila u oku, ali je bitna i za praćenje tumorskih procesa u oku. JAG laser bi trebao stići za operacije mrene i prednji dio oka te kombinirani aparat za operaciju mrene i stražnjeg segmetna oka što za sad postoji samo na klinikama.
– Sada ljudima možemo kupiti vrijeme i dati im nadu. Na žalost još uvijek ih ne možemo izliječiti jer taj lijek koji se daje u oko ima ograničeno djelovanje – od 6 do 8 tjedana, ali barem ljudima na taj način produžujemo vid što duže možemo.
No, i brojni dijabetičari posljedično oboljevaju od dijabetičke retinopatije. Takvi su bolesnici prije morali u Zagreb na kliniku. Sada, osim injekcijama, na Očnom odjelu karlovačke bolnice bolesti stražnjeg segmenta oka liječi se i laserom.
Ljudi s potpuno zdravim očima mogu zbog napora doživjeti očni infarkt i izgubiti vid
– Od recimo vaskularnih kao što su dijabetička retinopatija ili kod ljudi koji dožive tzv. infarkt oka gdje im se začepi krvna žila, poput krvne žile u scru, i onda isto dolazi do gubitka vida. Tu je princip da se laserom te krvne žile koje propuštaju krv i tekućinu jer su oštećene zbog dijabetesa ili zbog drugih stvari, zaleme.
Laser je u Bolnicu stigao prošle godine u srpnju i ova praksa se ustalila. Koriste ga i mladi ljudi koji imaju zdravo oko, ali kojima se u oku pojavila rupica ili odlijepila mrežnica uslijed određenih napora.
– Mi možemo ljudima pomoći spasiti vid da ako se otkrije rupica u oku laserom se oko nje napravi ožiljak kako bi se zaustavilo istjecanje tekućine i odljepljenje mrežnice. Ako se mrežnica ipak odlijepi tada pacijenti ipak moraju u Zagreb jer Očni odjel još nema potreban uređaj kojim bi to mogao sanirati.
Na Očnom odjelu u Karlovcu spašavaju vid i kod odljepljenih mrežnica
Ipak, na Očnom odjelu rade zahvat kojim mogu kod odljepljenja u gornjem dijelu mrežnice ubrizgavanjem plina dovesti da se mrežnica sama ponovo zalijepi.
Dr. Ivana Bednar Babić krajem ožujka ove godine postala je prva žena subspecijalist retinolog tj. subspecijalist za liječenje stražnjeg segmetna oka u Hrvatskoj. Zbog toga, ali i ostalih subspecijalizacija koje prolaze liječnici na Očnom odjelu karlovačke bolnice, više neće biti potrebe za odlaskom pacijenata na klinike u potrazi za dobrim vidom.
– Mi smo opća bolnica i trudimo se pokriti svaku subspecijalnost. Tako da je doktorica Martinović na subspecijalizaciji za glaukom, dr. Vukušić je na subspecijalizaciji za prednji segment oka i oni će to završiti za godinu dana, a onda ćemo dalje službu razvijati. Postoji još subspecijalizacija iz orbite, za bolesti orbite i subspecijalizacija iz dječje oftalmologije. Namjeravamo u stvari imati po jednog subspecijalistu za svaki segment tako da možemo razvijati službu u svim smjerovima. Pomladili se jesmo i nadamo se da će služba procvjetati kroz sljedećih pet godina onoliko koliko je i do sad.