Danas, kada gotovo svakodnevno svjedočimo raznim slučajevima korupcije u društvu, nevjerojatno zvuči podatak da je Hrvatska imala antikorupcijske zakone još u 12. ili 13. stoljeću. Bili su tako strogi da su ljudi, ako bi ih prekršili, ostajali i bez glave.
– Prvi naš pisani pravni spomenik Vinodolski zakon iz 1288. ima vrlo jasne odredbe koje su i sada primjenjive, a odnose se na sukob interesa i otvorenost informacija javne vlasti odnosno ekvivalent tadašnjeg tijela javne vlasti. A Korčulanski statu koji je pisan na latinskom, ali možemo ga smatrati našim iz 1265. ima cijeli niz odredbi i drakonske kazne. Onaj tko bi oštetio komunu bio bi kažnjavan glavosjekom, rekao je Zorislav Antun Petrović u Karlovcu.
Za manje prekršaje i kazne su bile blaže, ali i dalje drakonske iz današnje perspektive.
– Primjerice u srednjovjekovnoj Istri notar koji bi falsificirao dokumente ostao bi bez ruke.
Izložba koja je danas postavljena u ETŠ-u putuje Hrvatskom od 2015., a Petrović je izlaže uz potporu Ministarstva znanosti i obrazovanja. Unatoč edukaciji, percepcija korupcije u Hrvatskoj je već godinama ista. Jedan od razloga je što korupcija više nije pogubna.
– Hrvatska je među najboljim ponavljačima, odnosno među najlošijim učenicima s prolaznom ocjenom. Na ljestvici od 0 do 100 mi se vrtimo oko 50, a lani smo malo i potonuli. Bojim se da će to tako i dalje biti jer sad više nema pritiska izvana, a pritisak iznutra odnosno os građana Republike Hrvatske još nije dovoljan da se tijela javne vlasti uozbilje.
Izložba i predavanje namijenjeni su maturantima kako bi oni lakše prepoznavali korupciju i borili se protiv nje, naglasile su koordinatorica Građanskog odgoja profesorica Draženka Polović i pedagodinja Tatjana Katušin. Negativnih primjera u Karlovcu i Karlovačkoj županiji ne nedostaje.
– Ono što nedostaje da je svijest da smo svi za to odgovorni, da smo građani ovoga grada i ove zemlje i da o tome moramo početi govoriti, naglašava prof Polović.
– Dio učenika vrlo lucidno prepoznaje korupciju, no naravno uvijek ima dio učenika koji nisu zainteresirani za suvremena politička zbivanja i ne prepoznaju je u njenom skrivenom obliku tako da će ovo predavanje biti više nego korisno, dodala je pedagoginja Katušin.
Maturantice Željka i Eva znaju što je korupcija, ali znaju i to da se koruptivnim radnjama nikada ne bi bavile.
– To su djela koja se rade protupravno koja idu u korist objema strankama. Jedna stranka daje novac ili neki drugi mito, a druga stranka mu napravi neku uslugu koju mu ne bi smjela napraviti. Npr. ako ja nekome dam popust koji ne smijem, a taj netko mi da novčanu svotu zauzvrat.
A da bi učenicima bilo jasno što je korupcija, odnosno što ona čini jednom društvu, Zorislav Antun Petrović im poručuje:
– Na ljestvici percepcije korupcije najbolje su ocjenjene Švedska, Norveška, Švicarska, a najlošije su ocijenjeni Irak, Sjeverna Koreja, Južni Sudan. Želite li živjeti u zemlji sa standardom Švedske ili Južnog Sudana?