Čak su i slovenske novinarske ekipe stalno obilazile ovo područje, otkriva za Radio Mrežnicu predsjednik Mjesnog odbora Radatovići, Ilija Strahinić.
Lokalno stanovništvo s arbitražom ne vidi velike promjene, iako dodaju, nadali su se da će se napokon znati što je hrvatsko, a što slovensko. No, izgleda da je ostalo – neriješeno.
Sve je ostalo kako je i bilo -neriješeno
– Sve je ostalo baš onako kako je i bilo do sada, neriješeno. Očekivali smo da će se povući neka crta i da ćemo točno znati što je čije. Ljudi tri-četiri puta dnevno prelaze granicu kako bi došli do svoje kuće, ali mislim da to neće biti problem, pogotovo kada uđemo u Schengen, kaže Strahinić.
Brezovica – žumberački Berlin: pola sela slovensko, a pola hrvatsko
Najbolju sliku s terena na Žumberku opisuje selo Brezovica. Ono je pola pripalo Sloveniji, a pola Hrvatskoj. Ipak, sve usluge u njemu obavljaju Slovenci, a brinu i o infrastrukturi.
– Brezovicu zovem Berlin. Baš je podijeljena na istočni i zapadni dio kao i Berlin nakon Drugog svjetskog rata, samo što smo u ovom slučaju mi zapad. Vodu naplaćuju Slovenci, otpad odvoze Slovenci, košnju bankina obavljaju također Slovenci, a i čiste ceste Slovenci. Naša ralica čak ne ide do križanja, najniže točke, iako je to hrvatska županijska cesta koja siječe granicu više puta, kaže Strahinić.
Hrvatska strana nikako da asfaltira 350 metara ceste
U tom selu dio ceste koji je pod upravom Slovenije je asfaltiran, ali preostalih 350 m koje je pod upravom Hrvatske nije, što ponovno dokazuje nebrigu i nemar hrvatskih vlasti prema Žumberku.
– Zadnjih tri godine pokušavamo s Gradom Ozljem riješiti jedan problem. Riječ je o cestici dužine 350 metara koja je u Hrvatskoj, Slovenci su svoj dio asfaltirali i čak su spremni sufinancirati sanaciju vodovoda jer su po toj cesti kopali i zakopali ga. Oni su spremni dati polovinu sredstava, ali suradnja s Gradom Ozljem se jako odužila. Lokalno stanovništvo je prikupilo svojih 30% sredstava za sufinanciranje cestice koja vrijedi 30 tisuća kuna. Nikako da se to dovrši. To je samo dokaz da naše vlasti nemaju brige za ovo područje, poručuje Strahinić.
Od eksploatacije šuma Žumberčanima ostaju samo erozije tla, panjevi i uništene ceste
Navodi i još jedan problem na Žumberku, a to je eksploatacija šumskog bogatstva od čega nemaju ništa.
-Godišnje se siječe između 3 i 5 tisuća kubika drveta i od toga se plaća šumski doprinos koji pripada lokalnoj zajednici. To ne pripada Gradu Ozlju, nego pripada nama koji tu živimo. No, nama ostaju samo panjevi, golosjeci, erozije i uništene ceste. To je sve što nam ostaje, poručuje Strahinić.
Gradonačelnica Ozlja: Lokalna vlast ne može rješavati problem arbitraže
ODLIČNI ODNOSI SA SLOVENCIMA:
Da u puno briga ima i nešto lijepo, dokaz su i odnosi sa Slovencima, i to odlični. – Mi smo s tim ljudima odrasli i muče nas iste brige. Želimo da i njima, kao i nama bude dobro. Ne želimo sukobe i na grub način rješavati ove probleme kao što je to slučaj s ribarima u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, ističe Strahinić.
Da u puno briga ima i nešto lijepo, dokaz su i odnosi sa Slovencima, i to odlični. – Mi smo s tim ljudima odrasli i muče nas iste brige. Želimo da i njima, kao i nama bude dobro. Ne želimo sukobe i na grub način rješavati ove probleme kao što je to slučaj s ribarima u Piranskom zaljevu, odnosno Savudrijskoj vali, ističe Strahinić.
Gradonačelnica Ozlja Gordana Lipšinić naglašava kako problem arbitraže u kojem se našao i Žumberak odnosno područje koje je administrativno pod upravom grada Ozlja, ne može rješavati lokalna samouprava.
– Mi smo svu dokumentaciju što je od nas tražilo Ministarstvo uprave i predali, čak i više od toga. Onako kako je bilo do sada, tako ćemo i dalje nastaviti suradnju s Ministarstvom dok se pregovori između Slovenije i Hrvatske, bilateralnim putem ne riješe. Do tada mogu samo pretpostavljati što će biti, kao i svaki građanin. Nemojmo si tepati da mi sa lokalnog nivoa nešto jako možemo, to je smiješno, poručila je.
KAD JE PROBLEM, PROBLEMA NEMA:
Dobra stvar u cijeloj priči o životu u dvije zemlje je što svi imaju maksimalnu dozu razumijevanja, od policije do liječnika. Kada je zima i padne snijeg, Slovenci dozvole preko svojih cesta da nam dođe hitna pomoć, inače ne znam kako bi ovdje život funkcionirao, kaže Strahinić.
Dobra stvar u cijeloj priči o životu u dvije zemlje je što svi imaju maksimalnu dozu razumijevanja, od policije do liječnika. Kada je zima i padne snijeg, Slovenci dozvole preko svojih cesta da nam dođe hitna pomoć, inače ne znam kako bi ovdje život funkcionirao, kaže Strahinić.
S njom se Ilija Strahinić u potpunosti slaže, no dodaje primjer rješavanja problema u selu Goleši.
– Tamo je na kraju izgrađen asfaltni put kojeg nije bilo, iz sela Pilatovci u Goleše, zahvaljujući inzistiranju da dođu predstavnici komisije za granice. Lokalna vlast može predlagati, pomagati državi, kao u ovom slučaju, na primjer, sugerirati gdje cesta postoji ili gdje je nema, te u čemu su problemi.