On je i u Karlovcu sličan, jer, primjerice, samo je među nezaposlenima čak 61,7 posto žena.
– Žene imaju prosječne plaće 15-20 posto niže od prosječne plaće muškaraca, iako su one obrazovanije. Među menadžerima je samo 6% žena; sve je više žena koje rade s nepotpunim radnim vremenom, također, žene čine većinu među zaposlenima na određeno radno vrijeme, što za sobom opet povlači i činjenicu da im je teže dobiti kredit, odnosno, da im je teže stambeno se zbrinuti – navela je Lenuzzi.
Kazala je i kako su žene većina među zaposlenima na crno, u nezakonitom prekovremenom i noćnom radu, 50 posto zaposlenih žena radi u potplaćenim sektorima: tekstilnoj industrji, obrazovanju, zdravstvu, socijali, a uz sve to, žene češće dobivaju otkaz.
– Čak, usprkos odredbama Zakona o ravnopravnosti splova, u situacijama kada su trudne i na porodiljnom dopustu od žena se traži da se testiraju na trudnoću ili da potpišu da neće imati djecu, odnosno, da neće trebati porodiljni dopust za vrijeme dok traje ugovor o radu – nabrojila je probleme s kojima se susreću zaposlene žene Jasna Lenuzzi.
Stoga Ženska mreža Hrvatske, čija je “Korak” članica, sutra u Zagrebu organizira akciju kojom traže sigurno zaposlenje, ravnopravnost na poslu, te rad bez ponižavanja i ucjenjivanja kojeg sada itekako ima. Također, zahtjevat će promjenu odredbi Zakona o radu, kojima, između ostalog, rad na određeno ne bi mogao trajati dulje od godinu dana, kada bi automatski postao rad na neodređeno. Osim toga traže i promjene i poboljšavanje ostalih zakona, smanjivanje korupcije na tržištu rada, smanjivanje poreza na rad kako bi poslodavci prijavljivali radnike, veće ovlasti za inspektore itd.
Korak je, pak, na današnjem okruglom stolu u Ministarstvu obitelji, predstavio svoj program pomoći ženama koje su bile smještene u skloništima, te predložio niz mjera kojima bi se njihov status poboljšao i postigla ekonomska neovisnost.
Kako se, prema iskustvu aktivistica “Koraka”, najčešće radi o ženama niže obrazovne strukture i nezaposlenima, u suradnji nadležnih ministarstva, lokalne zajednice i Zavoda za zapošljavanje, takve bi se žene dodatno obrazovalo kako bi potom lakše došle do posla.
– Naš je prijedlog da se ženi, kroz 3 godine, omogući stjecanje tzv. socijalnog stana. Oni bi za to vrijeme morala dovršiti programe obrazovanje, doškolavanja ili što joj je već potrebno, kako bi se spremnija pojavila na tržištu rada i pronašla posao – kazala je Jasna Lenuzzi.