Smatra to predsjednik Udruge Potrošač Ilija Rkman objašnjavajući što bi obični potrošač, a što distributer struje, mogao i morao učiniti u takvoj situaciji.
Brojni, naime, potrošači Elektre u županiji ostaju u pravilu bez struje nakon što samo malo zapuše vjetar ili padne snijeg, a državnoj firmi ne pada na pamet da im za to daje odgovarajuću nadoknadu.
-Takve bi stvari za HEP bile preskupe, smatra glasnogovornik Radimir Milišić kad smo ga upitali ima li HEP ikakvu praksu obeštećivanja potrošača koji ostaju bez struje.
– Kud bi HEP stigao kad bi plaćali svakome za štetu, nastavlja njihov glasnogovornik.
A štete sigurno ima – od kućanstava bez struje, do malih pogona, obrtnika, gubitaka u poslovanju.Ilija Rkman iz ‘Potrošača’ smatra da HEP ne poštuje takozvani instrument kolektivne naknade za štetu koji je europska norma. Hrvatska je naime, zatvorila poglavlje energetike u pregovorima, a tada prihvaća i sve obveze, regule, praksu, zakone i propise kakve u tom dijelu ima punopravna članica EU-a.
– Kad u Sttutgartu padne drvo na vod i tvornica Mercedes i grad ostanu bez struje ekipe odmah izlaze na teren i saniraju kvarove, kaže Rkman. Neće Nijemci reći – to nam je preskupo.
Ako su u HEP-u i karlovačkoj Elektri čuli da dolazi polarna zima jer ju i najavljuju, Županija bi trebala prije zimske sezone ustrojiti krizni stožer. Treba zatim napraviti plan za sve moguće varijante – visoki snijeg, ledena kiša, prekidi u opsrkbi, lomovi, kvarovi. Ekipe uvijek moraju biti spremne, a ne da ih iznenadi što u nedjelju navečer pada snijeg, a njima je neradni dan, nastavlja Rkman.
– Ako je u Karlovcu frka, zašto ne zvati zagrebačke Ekipe koje su na 40 minuta udaljene da pomognu, nastavlja dalje.
-Takvi problemi traže da oni koji ih trebaju riješavati znaju sve detalje; izračunaju koliko vremena treba za čišćenje prometnica i popravke na mreži, predvide što bi se sve moglo dogoditi. A onda, treći potez je zvati vojsku da pomaže i čisti, smatra Rkman. Dobrom organizacijom smanjuje se vrijeme u kojem potrošači čekaju na struju. Treba početi raditi i biti spreman za sve.
Uvijek se može proglasiti i elementarna nepogoda, kada onaj tko ju proglašava, dužan je nadoknaditi nastalu štetu. No, Rkman upozorava na još nešto. Što će Elektra kad nestane struje, a u obitelji postoji bolesnik priključen na aparate?
A što može običan čovjek kad na pola dana ostane bez struje? Najbolje je udružiti se. Pronaći petoricu sa svojim problemima i temeljem standarda ISO 26000 koji govori o društvenoj odgovornosti napraviti ovo:- Zvati sudskog vještaka, utvrditi štetu i tražiti naknadu.
A to bi najprije moglo upaliti tamo gdje napon struje nije kako treba; kad oscilira pa svjetla trepere, aparati se pale pa gase i na kraju pokvare. Riječ je o obeštećenju potrošača zbog nekvalitetnog napona, odnosno usluge koju dobiva.
A što o svemu ima za reći šef karlovačke Elektre Boris Mlikan, slušajte danas od 13 i 30 u programu Radio Mrežnice.