Pred ovdašnjom publikom našao se jednosatni potresni dokumentarac autora Romana Leljaka o strašnom stradanju hrvatskih, slovenskih i njemačkih civila od strane partizanske vojske u Sloveniji, a nakon završetka Drugog svjetskog rata, u svibnju 1945. godine.
Ovaj slovenski istraživač hrvatskih korijena na jasan i nedvojben način pred gledatelja donosi sve što je dosad doznao o ovom pomno planiranom zločinu provedenom od strane partizana i jugokomunista.
Iz Hude jame, rudarskog okna u općini Laško, dosad je ekshumirano 796 tijela, a prvotne su brojke govorile da su partizani na tom mjestu mučki likvidirali 3 tisuće ljudi. No, otkrio je Leljak večeras u Karlovcu, najnoviji podaci govore da bi se u Hudoj jami moglo naći čak 5 tisuća žrtava, nakon što je utvrđeno slijeganje terena. Da su komunistički zločinci tzv. antifašisti nakon rata pobili više ljudi nego fašisti, za Leljaka je nesporna teza.
– Nakon 1945. godine i završetka rata, antifašisti su pobili više ljudi nego fašisti. Samo u Sloveniji je ubijeno 140 tisuća Hrvata, a brojka je to koja je jednaka onoj broja stradalih od atomskih bombi bačenih na Hirošimu i Nagasaki, rekao je Leljak. A upravo su "atomske bombe bačene na 240 stratišta u Sloveniji" te 1945. godine, dodao je.
Žrtve partizanskih zločina i danas vape za istinom, a naši su nam očevi propustili reći istinu, nastavio je Leljak. Zato smo mi dužni to učiniti, da se ne ponavlja krivo učenje povijesti.
Film prikazuje kako su partizani majkama uzimali djecu mlađu od 6, 7 godina i odvozili ih u nepoznatom pravcu. Ostala djeca dijelila su sudbinu starijih. Zanimljivo je da su ti ljudi izgubili status ratnog zarobljenika, jer su pobjednički saveznici lukavo i podlo termin „ratni zarobljenik" promijenili u „razoružani neprijatelj".
Kako se za ovaj zločin ne bi saznalo, pristup grobnoj jami, zazidali su s deset pregrada između kojih su na više od 100 metara nasuli sipinu i zemlju. Prema podacima do kojih je došao publicist, istražitelj arhiva UDB-e i masovnih zločina jugo-komunističke vojske Roman Leljak, u ovom stratištu okončalo je život u stravičnim mukama oko 2000 Hrvata, 700 Slovenca i 300 Nijemca. Svi zarobljeni hrvatski vojnici dovedeni su pješice, a oni iz Kranja i Slovenije Gradeca kamionima. Pri ulasku u jamu zarobljenici su morali kleknuti, a zatim su dobili udarac rudarskim krampom po glavi. Njihova su tjelesa bila poredana u jami, a među njima je bilo i žena.
U filmu su također prikazani na tisuću posmrtnih ostataka ubijenih ratnih zarobljenika, uglavnom slovenskih domobrana, pripadnika njemačke i hrvatske vojske koji su prekrili cijelu jamu, a žica kojom su bili vezani, kosti koje vire iz neraspadnutih vojničkih čizama te položaji pojedinih kostura dokazuju da su oni koji su bili zatrpani u tu jamu imali neopisivo jezivu smrt. Zorno su prikazani leševi vezani žicom, te mnoge smrskane glave, što upozorava da su neki bili ubijeni na okrutan način. Tijela su žrtava mumificirana, jer su u toj rudarskoj jami, koja je bila zatrpana s 400 kubičnih metara zemlje, postojali uvjeti za to, budući da je bio zapriječen dovod zraka. U jednom kratkom vremenu, dok su istraživanja bila dostupna, u samo jednom dijelu tunela prikazano je u filmu više od 300 pronađenih dječjih kostura, te kako je izvađeno više rudarskih vagona punih ženskih kostura s pletenicama kose.
Film je izazvao veliki interes kod Karlovčana, a među publikom su bili i brojni hrvatskih branitelji. Gledatelji su za autora filma imali brojna pitanja, a jedan mladić čak ga je zamolio da se ponovno vrati u Karlovac jer "mladi žele istinu".
U Karlovcu bar 28 "rezervnih djelatnika" UDBA-e
Žrtve zaslužuju da ih se iskopa i dostojno pokopa, poručio je Leljak, kao i da se suočimo s tim dijelom naše prošlosti koja je desetljećima zataškavana od strane komunista i antifašista.
Dokumentarac prikazuje i paradu Josipa Broza kroz Celje, 1. lipnja 1945. nekoliko dana nakon što su tisuće žrtava od strane partizana zauvijek skončale svoje živote.
Leljak je u Karlovcu najavio i da radi na novom dokumentarnom filmu vezanom za stratišta i partizanske zločine, a planira napraviti i film o Jasenovcu, ali o Jasenovcu od 1945. do 1948. godine kad ga je J.Broz i zatvorio. Također je Karlovčanima iznio i zanimljiv podatak o njemu zasad poznatih 28, kako ih je nazvao, rezervnih djelatnika UDBA-e iz ovog grada.