Osim na adrese dugoreške vlasti, pismo je poslala i ministrici Dalić, HUP-u, ali i karlovačkom gradonačelniku i zastupniku u Saboru Damiru Jeliću, kao i županu Ivanu Vučiću.
Za one slabije upućene, treba podsjetiti da je Gradsko vijeće Duge Rese 6. listopada odbilo donijeti odluku o aneksu ugovora Grada i ove tvrtke vezanu uz formiranje privremenih pristupnih puteva, ali i dati mišljenje za postupak izvlaštenja vlasnika parcela.
Priča se zakotrljala u srpnju ove godine, kad je najprije županijska skupština odbila donijeti odluku o izvlaštenju parcela u Zvečaju. Tada je rečeno da će pričekati odluku Grada Duge Rese jer ne žele da "netko nešto natura", a župan je poručio da želi transparentnost. Oporba predvođena SDP-om, stala je tada na stranu tvrtke optužujući vlast da zavlači, pa su otišli sa sjednice.
Problem je zatekao i novog gradonačelnika D.Rese Tomislava Boljara koji je za RM rekao kako mora provjeriti jesu li svi ugovori i odredbe između Grada i Arkade ispoštovani, odnosno ispunjeni. Tada su spomenuti putevi koji su trebali biti formirani i ucrtani u katastar.
Radi se i o izvlaštenju privatnih vlasnika nekoliko parcela koje se nalaze u području kamenoloma. Jedan od njih, Ivan Fudurić za RM je ispričao kako ga se želi izvlastiti iz njegovog jer ne želi prodati tvrtki i pristati na cijenu koju nude, a to je po čhv 90 kuna. Poručio je tada da želi prodati, ali ne po ovoj cijeni.
Tada se čulo i da puta koji je trebao biti napravljen za vlasnike neotkupljenih parcela nema, ali i da je njihovo formiranje uređeno ugovorom s Gradom.
U ime Arkade situaciju je objasnio Romano Banjavčić poručujući da se nadaju dogovoru s Fudurićem, da put postoji, ali i da se tvrtka uvijek drži zakona, propisa i uredbi, pa će tako biti i u ovom slučaju. Dodao je i će uvijek pomoći vlasniku.
U listopadu je pak dugoreško Vijeće odlučilo tvrtku ostaviti i bez aneksa i mišljenja o izvlaštenju zemljišta, odbili su optužbe o pogodovanju. Vijećnici HSS-a bili su za davanje mišljenja za izvlaštenje, a zanimljivo je i da je jedan od tih vijećnika Mijo Ivanić, brat vlasnice tvrtke koji nije našao za shodno, izuzeti se iz glasovanja o ovoj vrućoj temi.
Da se Arkada ne predaje u ovoj "borbi", dokazuje i pismo direktorice Ivanić od 25. studenog ove godine upućeno dugoreškoj vlasti i vijećnicima.
Ona ih podsjeća na bonitet svoje tvrtke uspješnost, brojna priznanja, ekspanziju poslovanja osobito u povlačenjima sredstava EU, te rad sa svim dozvolama i koncesijama. Tvrde da su u zadnjih 16 godina otkupili 45 čestica od 55 vlasnika, po ujednačenoj cijeni. Po njima, za preostala sporna dva vlasnika Grad je odlučio prihvatiti ucjenu u odnosu na tvrtku, ali i bivše vlasnike. Tvrde i da je dio zemljišta s kojim se Arkada ucjenjuje promijenio vlasnika prije par godina, a zbog špekulacija. Potom navode kako "špekulacija može uspjeti samo ako uz sebe ima moć, u ovom slučaju Gradsko vijeće". Optužuje potom to Vijeće da ruše ravnotežu između tvrtke i bivših te sadašnjih vlasnika zemljišta, zatim da ruše jednakost,transparentnost i pravednost, pa dodaje i pomalo tešku optužbu da "ugrožavaju i u konačnici potpuno uništavaju poslovanje poduzeća."
Ivanićeva piše i da joj se zagorčava poslovanje jer se traži da se privremeni putevi ucrtaju u katastar, a onda apelira na vijećnike da budu svjesni težine odluka i odgovornosti za zatvaranje 70 ili stotine radnih mjesta, pozivajući ih da donesu pozitivno mišljenje za Arkadu i sve građane Duge Rese.
Vlasnici Arkade odgovorio je predsjednik Gradskog vijeća Duge Rese Zlatko Grčić. Naglašava da je Arkada važan poslovni subjekt i na lokalnoj i široj razini.
Navodi da tvrtka nije izvršila obveze iz ugovora s Gradom, pa spominje formiranje pristupnih puteva, pravo pristupa, formiranje puteva u katastarskom operatu i zemljišnim knjigama, ali i podnošenje izvješća Gradu, ako tvrtka nije u dvije godine kupila nekretnine. Grčić poručuje Arkadi da su trebali izvršiti ranije zadane obveze iz ugovora, ali i podnijeti izvješće Vijeću, što nisu učinili.
Predsjednik Vijeća poentira izvodom iz lokacijske dozvole koja kaže kako s obzirom na planirani godišnji kapacitet od 100 tisuća m3, procjena je da tvrtka ima dovoljno kamena za eksploataciju sljedećih 35 godina, pa tako pobija "tezu" o ugrožavanju poslovanja poduzeća. Grčić dodaje i da se nada da će se problem riješiti u razdoblju koje je pred njima.