Upravo su legaliziranjem rada odlagališta na Ilovcu osigurani uvjeti da Babina Gora ne bude deponij, kazao je Horvat.
– Naprotiv pristupa se odmah izgradnji Centra sa sustavom obrade i odlaganja otpada. Zbog aktivnosti koje provodimo i koje ćemo provoditi nema razloga za zabrinutost – dodao je Horvat.
Očuvanje zdravlja ljudi i zaštita okoliša primarni je cilj županijskoga vodstva poručio je građanskoj incijativi s područja Vukmanićkog Cerovca, Vukmanića i Knez Gorice. Sve one koji o budućem Centru govore kao o novoj deponiji nazvao je zlonamjernima.
– Sve do sad učinjeno je u najboljim namjerama, u namjerama da čim prije Karlovačka županija dobije kvalitetan Centar i ne možemo razgovarati i govoriti da, a oni koji će to činiti bit će zlonamjerni, će doponija takve vrste, dakle neobrađenog otpada biti i u Babinoj Gori – kazao je Horvat.
U županiji lokacijsku dozvolu za Centar priželjkuju krajem ove godine, a potom i građevinsku dozvolu. Isto tako očekuje se i završetak izrade Studije utjecaja na okoliš. Na pitanje hoće li Studija imati utjecaj na gradnju Centra, odnosno zaštitu prirode, s obzirom da se izrađuje kao posljednji dokument, Danko Fundurulja iz IPZ uniprojekta je kazao da hoće.
– Studija se ne radi proforme. De facto ona daje dva ili tri moguća riješenja i stanovništvo može odabrati ono koje želi. Može utjecati na to, može tražiti da se lokacija makne lijevo ili desno. Znači ako se pokaže da na lokaciji ima nekih vrlo vrijednih dijelova prirode, onda će se sigurno micati. Tražimo kompletnu zaštitu okoliša – rekao je Fundurulja.
Babina Gora, potvrđeno je danas bit će Regionalni centar i osim s područja Karlovačke županije na njemu bi se trebao odlagati i otpad iz Ličko – senjske, točnije samo s područja Korenice.
Na koji će se način pristigli otpad obrađivati još nije odlučeno, a postoje dvije varijante – jeftinija putem bioreaktora i skuplja stabilizatorskog tipa.
– Svaka varijanta ima svoje prednosti i mane. Ova prva u dijelovima, ako radi sve bez iakvih problema je jeftinija i bolja, ali dosta je teško održavati otpad, koji bi se koristio za proizvodnju metana, da vam ne pokisne dugi niz godina. U drugoj varijanti je održavanje bitno jednostavnije jer kad se nabije kompost nema više problema sa zagađenjem. Znači, do ne može doći do bilo kakvog zagađenja. U onoj prvoj varijanti ako otpad pokisne nastajat će procijedne vode, koje se skupljaju i zbrinjavaju, ali je upropašteno nastajanje plina. U tom slučaju novci bi bili utrošeni da bi se dobilo jedno obično odlagalište kakvo imate i danas – pojasnio je Fundurulja.
Jeftinija i rizičnija varijanta koštala bi ukupno 163 milijuna kuna, a ova nešto skuplja 169 milijuna.