Građani, Društvo za ekologiju Sedra, ali i cijelo općinsko vijeće protive se takvoj gradnji hidrocentrale jer smatraju da je projekt "napravljen površno, nestručno i s mnogo netočnosti".
Najprije im je rečeno da bi se obnovili stari mlinovi i unutar njih postavile turbine, no Ivica Trgovčić iz udruge Sedra kaže da su malo, pomalo došli do idejnog projekta i ostali šokirani.
"Izvori vode bit će potopljeni, slapovi, ugrožena sedra, staništa vidre"
Tvrde da bi se stvorilo jezero dugo više kilometara, da bi izvori pitke vode bili potopljeni, brojne obradive površine, bar tri slapa na Korani, ali i arheološka nalazišta kod izvora Vrutak.-Lijeva i desna obala Korane bit će uništene, a nemoguće će biti i bavljenje turizmom u što ovaj kraj ulaže, smatra Trgovčić. Ne treba nam to,poručuju.
Prvi put su o tom projektu čuli u proljeće, a idejni projekt izgradnje Hidrocentrale napravila je zagrebačka tvrtka. Hidrocentrala bi, koliko znaju, bila snage do jednog megavata, a kad su u Bariloviću preračunavali koga bi tom količinom struje mogla opskrbiti, izračunali su – jedno selo?!
Eko mreža na Korani ukinuta, baš kao i na Dobri
Tvrde da hidrocentrala ne bi zaposlila nikog jer je riječ o automatskom radu, a smetaju im i hvalisanja nekih ljudi kako su Koranu uspjeli staviti u "energetsku iskoristivost".
A da tu ima nešto, pokazuje i podatak da je hrvatska Vlada ukinula eko mrežu na ovoj rijeci, što nam je potvrdio i resorni pročelnik za graditeljstvo Marinko Maradin.
Eko mreža, podsjetimo, ukinuta je i na rijeci Dobri. Da bi se, primjerice, gradila hidrocentrala na Korani, uz lokacijsku dozvolu potrebna je i dozvola vezana za zaštitu prirode i okoliša, odnosno utjecaj na ekološku mrežu. No, tog zadnjeg više nema, pa je pitanje kako će se nadležni prema tome postaviti. Lokacijsku dozvolu u ovom slučaju izdaje pak dugoreški ured i njegov šef Slavko Marinič.
Barilovčani upozoravaju da bi se izgradnjom brane i potapanjem doline Korane uzvodno od Barilovića ugrozila i staništa riječne vidre, ali i sedra, dok im je objašnjenje o migraciji riba dodatno diglo tlak. – Stoji da će ribe migrirati kroz turbine. Možda, da, ali što će izaći? Faširane, govori Trgovčić.
Projektant Vujović: MHE neće bitnije utjecati na prirodu, doprinjet će razvoju turizma i ugostiteljstva
Projektant i tehnički direktor MHE Zoran Vujović za naš radio kaže kako je Hidrocentrala usklađena s GUP-om županije, Duge Rese i Barilovića, te energetskim planom države. Dodaje da bi se prije nego što se o nečemu priča, o tome trebalo nešto i znati.
Tvrdi da MHE neće bitnije utjecati na prirodu, već će omogućiti povećanje ribljeg fonda, na stanište vidre također neće utjecati, ali će zato doprinijeti turističko ugostiteljskom razvoju kraja. Dodaje i da na tom području gdje je centrala predviđena, nema sedrenih slapova, već samo jedan razrušeni i napravljen pred stotinjak godina. Visina brane bila bi 4,5 metra, a nije predviđeno potapanje prometnice. Površina jezera bit će 0,36 kilometara prostornih. O izvorima pitke vode svoje će reći Hrvatske vode, objašnjava, no u tome ne vidi nikakav problem.- Vezano uz izvore pitke vode mišljenje će dostaviti stručna služba Hrvatskih voda koja ima zakonsku obavezu dostaviti nepristrane vodopravne uvjete, u kojima su definirani svi možebitni uvjeti zaštite voda. Obzirom da visina gornje vode ne prelazi visinu plavljenja kod velikih voda, ne vidimo nikakav mogući objektivni problem, objašnjava.
Zaposlit će se bar jedna osoba, otvoriti turističko rekreacijski centar
Korist od ovog projekta imat će, nastavlja, i lokalna zajednica. Zaposlit će se jedna osoba, na projektiranju će biti angažirani lokalni stručnjaci, kao i lokalna građevinska operativa. Investitor financira izradu nove trafostanice čiji će veći dio kapaciteta biti na raspolaganju lokalnoj zajednici, niže benefite Vujović.
Postoji i druga faza projekta u kojoj je planiran turističko rekreacijski centar koji bi trebao zaposliti najmanje dvadeset djelatnika iz lokalne sredine. Po kruni brane bit će izgrađena šetnica-biciklistička staza koja će omogućiti komunikaciju između lijeve i desne strane obale, objašnjava potpisnik idejnog projekta.
Planirana vrijednost investicije je 3 milijuna i 200 tisuća eura, a očekivana proizvodnja energije na godišnjoj razini je 7,4 Gwh, objašnjava Vujović. Na naš upit da komentira usporedbe s Lešćem, Vujović odgovara: – Ne vidim razlog ni strah da to ima nekakve veze s Lešćem. Najavljuje i ozbiljna, stručna mjerenja koja bi trebala dati konačan izgled buduće hidroelektrane jer ovo sad je samo idejni projekt.
Barilovčani: Neka Korana ostane netaknuta, sa svojim slapovima i ljepotom
Barilovčani koji su više-manje upoznati s mogućnošću izgradnje hidrocentrale, najradije bi da ostane sve po starom.
– Gledajte, imam 70 godina, sjećam se Korane iz djetinjstva, uvijek je to bila lijepa rijeka, lijepi slapovi. Zašto to uništiti,kaže jedan mještanin. Njegova susjeda želi da sve ostane po starom, a priroda netaknuta. Slično razmišlja i mlađa populacija. – Ne trebaju nam tu hidrocentrale i uništavanje naše Korane. Što će moje dijete vidjeti od Korane, gdje će se kupati, ako uništimo prirodu, što nam je ostalo? Pa vidite kakvi su problemi s Lešćem.
video.radio-mreznica.hr/play/20131023_1410-barilov_hidro.mp4