– Gospodin Baršić proziva dio javnosti i ekologe zbog situacije sa platanama u Kasaru. Odgovor javnosti treba dati gospodin Baršić koji je studiju o "Zdravstvenom stanju urbanog drveća grada Duga Resa" koju je izradio kompetentni Šumarski institut iz Jastrebarskog, držao u ladici od 2008. godine, a punih pet godina kasnije upoznao građanstvo sa istim. Smatramo da gospodin Baršić treba dati odgovore na pitanja zašto studija nije prezentirana javnosti punih 5 godina, kaže Perušić.
Dodatno, pita zašto javna rasprava nije održana po dobivanju studija te zašto nije postupano po preporuci Šumarskog instituta? Zašto lopticu krivnje prebacuje na dio
dugoreške javnosti i ekologe kada je sve navedeno na str 12. navedene studije, piše u svom priopćenju javnosti, te dostavlja izvješće Instituta koji je još 2008. godine dao ocjenu drveća.
U izvješću stoji:
U Ulici Kasar nalazi se 8 stabala platana (Platanus acerifolia). Stabla su izuzetno visoka i nisu nikada orezivana. Ova stabla predstavljaju opasnost za šetače i stanovnike Ulice jer se nalaze među kućama, a zbog vrlo visoke i velike krošnje i velike količine lišća koje se tijekom obilnih kiša navlaži te višestruko poveća svoju težinu postoji velika opasnost od rušenja stabala. Stabla imaju jako korijenje koje diže asfalt pločnika i kolnika pa čak i podove u obližnjoj kući. Sjemenke platana ulaze u kuće stanovnika koji za vjetrovitog vremena ne mogu otvoriti prozore. Pplatane nisu orezivane u skladu s pravilima orezivanjima (ETPG- European Tree Pruning Guide 2/2005) koje predlaže Europska udruga za arborikulturu. Postoji velika opasnost od odlamanja dijelova grana u krošnji i od rušenja cijelih stabala. Zbog velike visine nismo mogli točno utvrditi stupanj truleži u granama.
Općenito prema stupnju otpornosti na trulež platane spadaju u neotporne vrste, a to negativno djelovanje pojačava i činjenica da platana spada u bakuljave vrste pa se trulež razvija i do vanjskih godova. Iz toga razloga simptomi napada su vrlo često vidljivi na kori kao nabreknuća ili rakaste tvorevine, a u krošnji dolazi do sušenja vršnih te ponekad cijelih debljih grana. Napadnuti dijelovi stabala gube mehaničku čvrstoću pa stabla postaju vrlo osjetljiva na prijelome i izvale, koje može uzrokovati jače nevrijeme, jak vjetar, snijeg u krošnji, a ponekad i samo jača kiša jer se puno vode zaustavlja na lišću čime se bitno povisuje težište stabla pa su moguće izvale ili prijelomi cijelih biljaka.