Čulo se to, među ostalim, na današnjoj jednosatnoj konferenciji za novinare županijskih Zavoda i Upravnog odjela za prostorno planiranje.
Resorni pročelnik Marinko Maradin je naglasio kako je od pristiglih prigovora građana najviše bilo vezano upravo za najaktualnije teme – hidroelektrane na ovdašnjim rijekama te nizinsku prugu.
Korana, Mrežnica, Slunjčica i Dobra bez malih hidroelektrana
Što se tiče gradnje novih malih hidroelektrana na ovdašnjim rijekama, ravnatelj Zavoda za prostorno planiranje Mario Kečkeš kaže da ih neće biti.
"Na rijekama Korani, Mrežnici, Slunjčici i Dobri nije više moguća gradnja novih malih hidroelektrana, a da se nove male hidroelektrane mogu smještati isključivo postojećih mlinica uz uvjet da se ne podiže kota postojećih slapišta i ne remeti vodni režim", pojasnio je Kečkeš.
Razlog zbog kojeg se onemogućilo izgradnju novih malih hidroelektrana jest činjenica da Studija utjecaja na okoliš nije mogla odgovoriti kakav bi kumulativni utjecaj na prirodu mogle imati takve hidroelektrane.
Gradnja VES Lučica u Bariloviću ipak je u prostornom planu
No, ipak se planira gradnja sedam hidroelektrana među kojima je najveća VES Lučica u Bariloviću, kaže pročelnik Maradin i naglašava da se nova HE Lešće ne može ponoviti.
"Hidroelektrane koje su planirane u programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, kao Lučica kao velika hidroelektrana veća od 10 megavata, Barilović do 10 megavata, mi smo sada županijskim planom ograničili na 5 megavata maksimalne snage, osim Lučice. Druge lokacije su ograničene na 5 megavata, ali su u odredbama visine brana ograničene na 3 ,4 ili 5 metara ovisno o konfiguraciji terena", pojasnio je Maradin.
Od sedam lokacija na kojima je Prostornim planom planirana izgradnja hidroelektrana jedna je već izgrađena, dvije su u postupku, za jooš dvije su već izdane građevinske dozvole, a dvije još nisu aktivirane, iako i za njih postoji interes.
Oko nizinske pruge izrađivači izmjena i dopuna prostornoga plana imali su zadatak ponuditi rješenje za spoj nove pruge sa starom na području Josipdola te za prolazak pruge kroz Karlovac.
Spoj nove i stare pruge može biti u Oštarijama, u Josipdolu nova pruga može i kilometar dalje od Hotela, a u Karlovcu još južnije od grada
To su i učinili. Predlaže se da se stara i nova pruga spoje preko mjesta Košare u Oštarijama. Također, je omogućeno da se koridor buduće pruge proširi te da ona ne ne mora ići tik uz Hotel Josipdol u Josipdolu, već tisuću metara dalje.
U Karlovcu su uz već dva postojeća prijedloga – postavljanje drugog kolosjeka uz postojeću prugu i obilazna trasa – predložili i treći za trasu nizinske pruge tako daona ide još južnije preko Belajskih Poljica na spoj u Belaju.
Izrađivači Studije potvrdili su izrađivačima izmjena Prostornoga plana da je željeznička pruga ekološki prihvatljiva, prihvatljivija u odnosu na cestovni sustav.