Riječ je o najstarijoj kršćanskoj svetkovini u povijesti Crkve.
– Na istoku se Bogojavljenje ili Epifanija slavila već u 4. stoljeću kako bi se potisnulo poganske svečanosti djevičanskog rođenja Boga Aiona, te Dionizija. Na zapadu uveli su početkom 5. stoljeća svetkovinu Bogojavljenja – kaže velečasni Mile Pecić.
Ovaj blagdan slavi se u čast vremena objavljenja Božjeg rođenja ljudima cijeloga svijeta.
– U trojici mudraca, koji kao bogotražitelji s istoka dođoše do Betlehema predstavljeni su narodi i pojedinci šire ljudske povijesti koji žele susresti novorođenog Krista Spasitelja. Dakle, to je proces koji se proteže kroz čitavu ljudsku povijest. Zako je Bogojavljenje univerzalna svetkovina čitave Crkve, radi se dakle o svim narodima i pojedincima koji su pozvani i koji se odazivaju da odgovore svojim životom novorođenom Spasitelju – dodao je Pecić.
A u Hrvatskoj se u vrijeme Bogojavljenja blagoslivljaju domovi.
– Na vrata se ispisuje dotična godina, kad se prolazi i slova Gašpar, Melkior i Baltazar. Dakle, radi se o trojici mudraca koji su sa dalekog istoka, vođeni zvijezdom, potražili novorođenog Spasitelja. Ovaj običaj je proširen u Hrvatskoj upravo povodom Bogojavljanje triju kraljeva – kaže velečasni Pecić.