Karlovac INICIJATIVA Objavljeno 18.3.2023. - 12:48 Podijeli
Anto Nobilo, jedan od inicijatora ideje, smatra da karlovačka vlast ne bi trebala imati nikakav problem s idejom da Boljkovac u svom gradu dobije ulicu, trg ili možda da se po njemu nazove i bolnica
Josip Boljkovac bio je najvažniji gradonačelnik Karlovca u njegovoj novijoj povijesti, u njegovo vrijeme sagrađeni su svi prepoznatljivi i bitni objekti u gradu, a period njegove vladavine od 1963. do 1969. godine smatra se najprosperitetnijim vremenom za ovaj grad.
Milan Šulentić, Danko Plevnik i Anto Nobilo, trojac je koji je došao na ideju odnosno pokrenuo inicijativu da upravo Boljkovac na odgovarajući način bude vrednovan od strane grada kao netko tko je doista učinio mnogo za njegov razvitak.
Danas su u Karlovcu organizirali tribinu kojom žele kako je rekao odvjetnik Anto Nobilo, ljude upoznati s vremenom dok je Boljkovac bio gradonačelnik Karlovca.
-Analizom smo zaključili da svi bitni javni objekti, prepoznatljivi u Karlovcu, napravljeni su upravo u vrijeme Boljkovca, a njega smatramo najvažnijim gradonačelnikom Karlovca u novijoj povijesti. S time želimo upoznati i novije generacije, kazao je Nobilo.
Na upit Radio Mrežnice što oni kao inicijatori očekuju od HDZ-ove vlasti u Karlovcu, Nobilo mudro odgovara:
– Ako je bio dobar Tuđmanu, ne vidim razloga da ne bi bio dobar HDZ-u. Meni se čini da je Tuđman osnivač HDZ-a i njihov prvi predsjednik, a Boljkovac je prvi ministar unutarnjih poslova. Prema tome, po toj logici, ne vidim da bi HDZ trebao biti protiv.
-Svima je znano da su Vaso Brkić i Tomislav Karamarko kad su kretali u kandidaturu da preuzmu HDZ, “složili” kazneni postupak protiv BOljkovca, ja sam ga branio, oslobođen je i od toga ništa. On je tada “izabran” jer je dugo živio, bio simbol partizana i antifašista, a oni su htjeli više desniji HDZ. U tom postupku je sve razjašnjeno i ne postoji nijedna tamna strana, kontraverza oko toga, kaže Nobilo.
Od Novog centra, preko bolnice, a onda, i u vrijeme komunizma, započeta gradnja Nacionalnog svetišta sv. Josipa na Dubovcu, niz objekta po gradu, sve to rezultat je tih plodnih godina Boljkovčevog vođenja grada.
Inicijativa planira uputiti Gradu zahtjev i najvjerojatnije će uputiti prijedlog da se Boljkovcu dodijeli ulica, trg ili možda se po njemu nazove i Opća bolnica Karlovac. Upravo je ova zdravstvena ustanova zahvaljujući Boljkovčevom angažmanu danas tu gdje jest jer je on pokrenuo prikupljanje sredstava putem samodoprinosa.
A za one manje upućene, Boljkovac je doista imao turbulentan životni put.
Osim što je bio gradonačelnik Karlovca, bio je aktivni učesnik Narodno oslobodilačke borbe u Drugom svjetskom ratu, ali i šef karlovačke OZNA-e. Upravo ta vremena poslije 1945. godine dugo su godina izazivala prijepor vezan uz njegovo ime, a treba podsjetiti da je pred kraj života optužen za likvidacije civila u Dugoj Resi, ali je optužbi oslobođen. Upravo o tome govorio je i Nobilo, nazvavši taj slučaj razjašnjenim u potpunosti.
Podsjetimo, 2. studenoga 2011. godine priveden je tada u velikoj akciji specijalne policije iz svog doma u Vukovoj Gorici, za vrijeme ministra policije Karamarka. Tada su pripadnici specijalne policije s fantomkama okružili dom prvog ministra policije RH.
Tad je već bio u poznim godinama života, a kasnije je oslobođen optužbi. Ustavni je sud, naime, ukinuo rješenja Županijskog suda u Zagrebu koji je protiv njega otvorio istragu.
Boljkovac je bio i saborski zastupnik, a od 1971. godine proveo je život u svojevrsnoj političkoj izolaciji. Godine 1989. godine pridružuje se Tuđmanu te pomaže osnivanju HDZ-a. Upravo ga je Tuđman postavio za prvog ministra unutarnjih poslova RH. Nakon ubojstva Reihl-Kira smijenjen je s te funkcije, a 1994. priključuje se stranci Jože Manolića Hrvatski nezavisni demokrati.
Često je optuživao desnu struju HDZ-a, a u jednim lokalnim izborima čak se kandidirao i za karlovačkog gradonačelnika.
Boljkovac je rođen 12. studenog 1920. godine u Vukovoj Gorici, a preminuo je 10. studenog 2014. godine u karlovačkoj bolnici.