Velik broj građana ispratio je Boljkovca na posljednji počinak, od predstavnika lokalne i županijske vlasti, preko antifašističkih udruga, brojnih Karlovčana, ali i Boljkovčevih prijatelja iz susjedne Slovenije, pa sve do onih koji su s Boljkovcem imali priliku surađivati tijekom njegovog dugog života.
U ime Slovensko-hrvatskog društva prijateljstva od Boljkovca se oprostio Božo Dimnik. Na sprovodu su bili i viđeniji rukovoditelji policije i tajne službe kako bivše, tako i hrvatske države; Nikola Prokšelj, Mišo Deverić, Darko Starčević, Tihomir Gorše, Josip Manolić, Marijan Kraljević, Slavko Degoricija, potom hrvatski generali Stipetić, Miljavac, Stojković, Dobranović…
Plevnik: Pod njegovim vodstvom Karlovac doživio renesansu
U ime Karlovčana od Boljkovca se oprostio dr. Danko Plevnik kazujući kako je ostavio neizbrisiv trag u ovom gradu. – Boljkovac je kao gradonačelnik bio okrenut budućnosti, bile su poznate njegove šetnje ponedjeljkom ovim gradom, kada je sa suradnicima hodao njegovim ulicama, radio na modernoj urbanizaciji grada, rješavao prometne čepove, dogradio sustav obrane od poplave. Mnogi su objekti u periodu od 1963. do 1969. godine u Karlovcu izgrađeni pod njegovim vodstvom; Foginovo kupalište, autokamp, robna kuća, kolodvor, bio je spiritus movens izgradnje Hotela Korana, rekao je o Boljkovcu kao gradonačelniku dr. Plevnik. Kazao je kako je energija kojom je Boljkovac zračio bila odlučujuća i za uspostavu prijateljskih odnosa Karlovca s talijanskom Alessandriom, a u to doba, uspostavljena su i prijateljstva s Mariborom i Kragujevcem. – Za razliku od mnogih današnjih gradonačelnika, Boljkovac je usred socijalizma spašavao radna mjesta, bio je prijemčiv za razne prijedloge, nije bio sektaš niti osvetoljubiv. Jedan je od inicijatora izgradnje prve hrvatske autoceste Zagreb – Karlovac, nizao je dr. Plevnik bogatu političku i društvenu ostavštinu Josipa Boljkovca.
Pokop Josipa Boljkovca protekao je bez svećenika, no unatoč tome prije povorke s lijesom, bio je križ s njegovim imenom. -Kad ga je monsinjor Radanović upitao bi li se na Dubovcu mogla izgraditi kapelica za vjernike, sam je Boljkovac predložio da to bude crkva, a riječ je o današnjem Nacionalnom svetištu sv.Josipa. Upravo je Boljkovac u zadnjim vremenima svog života i rekao: – Da je Marijan Radanović živ, on bi me otpratio, rekao je Plevnik, otkrivajući tako zapravo dugogodišnje prijateljstvo političara i svećenika.
Bio je oličenje skromnosti
Boljkovac je bio oličenje skromnosti, dodao je Plevnik, podsjećajući da je 1972. godine zbog učestvovanja u Hrvatskom proljeću pao u nemilost, no vratio se u politku 17 godina kasnije s istim poletom. – Mnogi budući veliki Hrvati okretali su tada glavu od njega. Što god rekli o Joži Boljkovcu, malo smo rekli. Bit ćemo mu vječno zahvalni na renesansi Karlovca, zaključio je Plevnik.
Nobilo: S 92 godine hapsili su ga po ovim bregovima jer je jedan ministar poželio biti predsjednik stranke
Odvjetnik Anto Nobilo također se oprostio od pokojnog Boljkovca, uspoređujući njegov lik i djelo sa svojim sjećanjima iz djetinjstva, preko suradnje u 90-tim godinama do zadnjeg vremena kada je bio njegov odvjetnik u slučaju optužbi za ratni zločin koje su odbačen.
– U tim ekstremnim vremenima devedesetih godina, bio je garancija poštenim ljudima da neće biti nasilja. Znamo da je zaustavio "merčepovce" na ulazu u Karlovac, radio je na miru, uvijek je bio i ostao antifašist, ljevičar, Hrvat, komunist, htio je izbjeći nasilje, rekao je Nobilo dodajući da Hrvatska nije znala cijeniti Boljkovčevo djelo. – Sa 92 godine, kad se jedva kretao, jedan ministar poželio je postati predsjednik jedne stranke i na ovim bregovima, sa specijalcima pod maskama, došao ga uhititi. Srećom, pravosuđe je dobro reagiralo, rekao je Nobilo jasno aludirajući na Boljkovčevo uhićenje od strane MUP-a kojem je tada na čelu bio Tomislav Karamarko.
Mesić: Počivaj u miru, smrt fašizmu – sloboda narodu
Posljednju počast Boljkovcu je u emotivnom govoru odao i bivši predsjednik i njegov dugogodišnji prijatelj Stipe Mesić. Podsjetio je na njihovu suradnju još u 60-tim godinama u Saboru SRH, suradnju u 90-tima i prijetnje miloševićevskog velikosrpskog nacionalizma, pa dodao da je upravo Boljkovac kao prvi ministar policije zaslužan što u Gorskom kotaru nije došlo do pobune početkom 90-tih godina. – Nitko nikada neće moći reći da Boljkovac nije sve radio za mir, a protiv međunacionalne mržnje, rekao je Mesić.Veliku ulogu Boljkovac je imao i u međunarodnom priznanju Hrvatske, no ona je javnosti ostala nepoznata, baš kao što i njegova knjiga u kojoj iznosi neugodne istine, postaje prešućena u Hrvatskoj, dodao je dalje Mesić.
– Usprkos svih tvojim zaslugama dožvio si i to da te na kraju života vuku po sudovima pod optužbom za ratni zločin, kako to vole danas reći, komunistički ratni zločin.Doživio si to da optužbe budu odbačene i to mi je osobito drago.
– Govorim u ime mnogih kad kažem da si se borio za Hrvatsku u kojoj se neće diskriminirati nikog, niti falsificirati povijest, a ja ću se za to i dalje boriti, dragi prijatelju. Počivao u miru, rekao je Mesić, pa Boljkovca ispratio pozdravom za kojeg je, kazao je, uvjeren da bi i njemu odgovarao:- Smrt fašizmu,sloboda narodu.