Ova jedinica naglasio je dr. Grman, s radom je počela 1978. godine kao odgovor na sve veći broj oboljelih od bolesti srca i krvožilnog sustava.
– Polovicom prošlog stoljeća ukazala se potrba za razvojem tzv. koronarnih jedinica koje su već samim osnivanjem znatno reducirale mortalitet od ovihi teških i smrtonosnih bolesti. Prva koronarna jedinica u Hrvatskoj osnovna je 1970. godine u tadašnjoj bolnici “Dr. Mladen Stojanović”, današnjoj bolnici “Sestara milosrdnica”. Nepunih osam godina iza toga osnovana je među prvima od općih bolnica, sadašnjih županijskih bolnica, i karlovačka koronarna jedinica i to zaslugom naših starih učitelja i kolega docenta Novosela i primarijusa Muhvića – podsjetio je dr. Grman.
U posljednjih 30 godina postignuto je mnogo, no može se još bolje, kaže Grman i naglašava kako je Koronarna jedinica karlovačke Opće bolnice u samom hrvatskom vrhu.
– Ja mislim da smo dosta dostigli i gledajući državu u cjelini mislim da smo u gornjem domu kradiologije, pa tako i koronarne jedinice po stupnju razvoja županijskih bolnica. Smatram da imamo prostora napretku, a nove generacije, novi specijalisti i budući subspecijalisti dobar su temelj za daljnji razvoj koji svakako želimo i planiramo – dodao je Grman.
A napredak će i te kako biti potreban s obzirom da broj oboljelih od kardiovaskularnih bolesti i dalje raste.
– Kardiovaskularne bolesti po smrtnosti su vodeća bolest u Hrvatskoj, pa tako i u našem kraju. Smatram da u budućnosti ne možemo očekivati osjetni pad tog trenda, mislim da će on možda stagnirati uz neke mjere primarne i sekundarne prevencije, međutim još smo uvijek u razvoju gdje se očekuje i daljnji porast. Prema tome, potreba za takvim radom i razvojem medicinske struke je očigledna.
U Hrvatskoj ima 16 586 liječnika, od toga ih 12 149 radi u struci. Njihovo školovanje je dugotrajno, oko 14 godina, rade puno, a za to su premalo plaćeni, stoga je i sve manji interes mladih ljudi za ovaj posao.