Profesor na karlovačkom Veleučilištu Vedran Slijepčević kaže da stršljena ove godine nema ni više ni manje nego ostalih godina, a samo je pitanje hoće li se stršljeni više ili manje bazirati oko čovjeka.
-U godinama kad voće bogatije rodi, normalno je i da stršljeni radije dolaze na voćke, iako su primarno oni predatori i love druge insekte. Voće koriste isključivo za vlastitu ishranu, a insekte hvataju za ishranu ličinki, objašnjava dr. Slijepčević.
Kaže da sami po sebi stršljeni nisu opasni i da se na čovjeka neće zalijetati, ako nisu isprovocirani, primjerice mahanjem rukama ili trčanjem ukrug. Tada postoji šansa da ubode čovjeka, pa je stoga najbolje ostati miran. Ono što ih može "provocirati" za napad jesu mirisi, poput parfema, gelova za tuširanje ili blizina gnijezda kojeg brane pod svaku cijenu, objašnjava Slijepčević.
No, ipak ubod stršljena može biti smrtonosan. Riječ je o alergijskoj reakciji na ubod, a u stršljenovom ima puno više otrova nego u pčelinom. – Ubod stršljena ukoliko niste alergični, osoba može preživjeti, no ukoliko je riječ o više uboda, tada i život te osobe može biti ugrožen.
Postoji li blizu kuće gnijezdo stršljena, najbolje ga je ukloniti, a za to postoje obučene službe. Gnijezdo se obično pošprica s insekticidom, a paljenje se ne preporučuje, što zbog mogućnosti izazivanja požara, a što zbog velikog broja tada razjarenih stršljena, kaže prof. Slijepčević.