U njoj se za spas vodnih resursa i protiv, kako oni smatraju, nesmotrenog i neodgovornog planiranja Centra za gospodarenje otpadom na Babinoj gori, bore Biserka Schmuck, Žarko Kotur i Nikola Vuljanić.
Oni su prije mjesec dana Europskoj komisiji poslali dopis na istu temu na koji im je stigao odgovor.
"Dali su nam daljnje smjernice na koji se način možemo dalje boriti protiv lokacije Babina gora, a to je jedna od direktiva koje je Hrvatski sabor verificirao – direktiva o vodama", kaže Kotur.
Upozorili su u svom dopisu i da Studija o Centru za gospodarenje otpadom na Babinoj gori ne štiti dovoljno vodu koja se gore nalazi u iznimno velikoj količini, no koje, prema studiji, gotovo da tamo i nema.
"Već odavno je napravljen popis svih izvora koji se nalaze na Babinoj gori – izvora pitke vode ima 158. Prema tome, mi ne možemo govoriti da je taj prostor totalno bez voda i da tamo voda nema. Štoviše, mi imamo jedan izvor na svaki kvadratni kilometar", naglašava Schmuck.
Ova cijela priča je virtualna i nepostojeća, kaže pak Nikola Vuljanić. Naime, iz Europske komisije je potvrđeno da niti je RH niti grad ili Županija podnio zahtjev za financiranje projekta izgradnje Centra na Babinoj gori, niti o njemu u Europskoj komisiji itko išta zna.
"Nema opasnosti da će se ovakva Centar za gospodarenje otpadom napraviti na Babinoj gori. Svi pokazatelji to govore, naravno nemam nikakve dokaze – nisam policajac. Ali nema opasnosti jer ništa od konkretnih koraka nije poduzeto. Ono što jest opasnost je da će nekome puknuti film i da će reći ne može više na Ilovac. Najbliže će biti rupe na Babinoj gori pa će se bale slagati tamo u dolinu. To je jedino što se trenutačno tamo može dogoditi jer 2018. je vrlo blizu", dodao je Vuljanić.
Kako su danas rekli Kotur, Schmuck i Vuljanić, Europska unija neće zaustaviti ovaj projekt, niti će se pobuniti protiv predložene i u Europi neprihvatljive MBO tehnologije. Takav projekt naprosto neće financirati.
"Financirat će samo ono što po kriterijima financiraju i kazniti i ono što su propisali da će kazniti. Ako nemamo takav centar platit ćemo penale. Ako gradimo centar koji nije u skladu s rezolucijom neće nam ga financirati, ali dozvolit će da ga slobodno napravimo, da si zagadimo svoje vode – to je naša stvar", naglašava Vuljanić.
Najavili su da će pitati direktora tvrke KODOS kod koga je točno bio u Briselu i s kim je razgovarao o ovom projetku. A u međuvremenu će pripremiti novu turu dokumenata i ponovo ih poslati Europskoj komisiji. Žele, kako su rekli spriječiti da se ugroze, za Karlovac strateške, podzemne zalihe vode.
"Ima primjerenijih lokacija i tehnologija, znamo za njih", ističe Kotur. Schmuck ipak nije tako radikalna pa samo priželjkuje da na Babinoj gori nikne centar koji je u skladu sa svim normama civiliziranog svijeta.
"Da se taj otpad ne zbrinjava na način kakav je na Ilovcu, onda smo već postigli puno", ističe Schmuck.
Što se tiče Nikole Vuljanića, svejedno mu je gdje će Centar za gospodarenje otpadom biti.
"Pod samo jednim uvjetom – da se čitava stvar počne iz početka. Da ja vidim dokaz da netko o tome na civiliziran način brine tj. da odvojeno prikuplja, da sortira u reciklažnim dvorištima, da se onaj dio koji se može koristiti negdje reciklira i da znam gdje se reciklira i idalje može biti u mom dvorištu", zaključuje Vuljanić.
Građanska inicijativa više ne planira nuditi rješenja jer kako kažu, sve što su do sad predlagali bilo je ili ismijano ili ignorirano.