Cijene hrane i potrepština rastu, građani sve zabrinutiji: Cijene rastu naočigled, što je bilo 10 kuna, sad je 15

Cijene hrane rastu. Građani su uočili drastično poskupljenje ulja, ali i drugih namirnica, kojima se onda pridružuju troškovi života.

Najveći rast vidljiv je upravo na cijeni ulja, tvrde komentatori na našoj FB stranici.Potvrđuju to i stručnjaci i razlog vide – u Kini.

Stručnjaci tvrde da je “Kina  imala dosta veliki problem s afričkom svinjskom kugom i oni su morali smanjiti svoju proizvodnju. Sada je situacija izgleda pod kontrolom i oni naglo obnavljaju svoj stočni fond pa im je potrebna velika količina stočne hrane”.

Nagla potražnja, a ponuda na globalnom tržištu loša, zbog katastrofa u poljoprivredi, rezultirali su vrtoglavim rastom cijena ulja, tješe stručnjaci.

Građani su složni: Sve je poskupjelo, cijene rastu, prisiljeni su pratiti akcije i kupovati na njima, ali ni one nisu što su bile, plaće ne rastu, mnogi ovo vide i kao pripremu terena za uvođenje eura, a sve povezuju i s pandemijom jer, kažu, svi pričaju o virusu, nitko o rastu cijena.

U Hrvatskoj je najavljen i rast cijene energenata, najprije goriva, a onda i u građevinskom sektoru što će neminovno dovesti do porasta svih usluga.

Malo povijesti:

Starije generacije pamte inflaciju, a onda se sjećaju i Ante Markovića krajem 80-tih godina te njegovih ekonomskih reformi. On je nakon strmoglavog pada dinara predložio duboke reforme, no očito preduboke za tadašnji sustav. Pamti se to vrijeme po tiskanju bezvrijednih dinara, od 1983. do 1987., vrijednost dinara, u odnosu na švicarski franak je pala oko 15 puta. Te 1983. jednim frankom se moglo kupiti oko 50 dinara, a 1987. jedan franak je vrijedio oko 750 dinara, u prijevodu, pad vrijednosti dinara u odnosu na franak u tom periodu bio je gotovo eksponencijalan.