Cvjetnica je, Nedjelja Muke Gospodnje

Danas je Cvjetnica, Nedjelja Muke Gospodnje.

Posljednja je to korizmena nedjelja, uoči Uskrsa.

Ulazimo u Veliki tjedan određen za slavljenje muke i smrti Kristove, počevši od njegovog mesijanskog ulaska u Jeruzalem.

Tako i specifičnost ovoga liturgijskog slavlja nalazimo u dva obredna trenutka: u načinu spomena Gospodnjeg ulaska u Jeruzalem te u Službi riječi.

Cvjetnica kroz narodne običaje

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana (u kontinentalnoj Hrvatskoj) te maslinovih i palminih grana (u primorskoj Hrvatskoj). Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme. Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito (dalmatinsko zaobalje, Lika; Hrvati u Bosanskoj Posavini i Bačkoj), s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost. U Posavini je proljetnim biljem mladež kitila bunare i dvorišta, dok su u središnjoj Dalmaciji momci cvijećem darivali djevojke.