Predsjednik Udruge Milan Pernek kaže kako nema razlike između njege nekog stabla u šumi ili nekoj urbanoj sredini.
"Zaštićena stabla su nam isto predmet interesa i ona ne moraju biti u nekoj urbanoj sredini, znači kao neki spomenici prirode. Ali, recimo u šumama pojedinačno stablo je toliko interesantno i ako u šumi padne jedno stablo nije neki problem, ali ako padne u urbanoj sredini i još na parkirani auto onda to nije zgodno", kaže Pernek.
Iako je Karlovac jedan od dobrih primjera njege stabala u gradu, ipak prostora za poboljšanje ima.
"U današnje vrijeme ima dosta problema u gotovo svim gradovima jer ljudi u gradovima imaju jako puno posla s uređenjem stabala zato što ih se nije cjeloživotno. Ima međutim gradova koji nešto više ulažu i Karlovac je jedan od gradova koji dobro radi i da se investira", naglasio je Pernek.
Stručnom skupu prisustvovali su predstavnici gotovo svih većih hrvatskih gradova.
O tome što utječe na stanje mladih stabala u urbanim sredinama te kako ih oblikovati govorio im je profesor Florian Florineth sa bečkog Sveučilišta Boku.
"Nema specifično stablo koje je osobito dobro za urbanu sredinu, međutim u Beču naročito polažemo pozornost na klimatske promjene. Naime, pokazalo se da klima utječe na izbor stabla. Vrste koje su prisutne u vašim krajevima, znači južnije od Beča, sve se više sade jer su se pokazale najbolje. A stara stabla poput lipe i neka druga stabla, zbog klime imaju problema", kaže Florineth.