Dabrovi nemilosrdno ogoljuju obale naših rijeka:Zaštićeni zakonom glođu stabla

Najveći glodavci sjeverne Zemljine polutke – dabrovi bez milosti ogoljuju obale naših rijeka glođući stabla uz obale rijeka i na taj ih način nepovratno uništavaju.

Nema karlovačke rijeke – Kupe, Korane, Dobre ili Mrežnice uz koju se ne viđaju prizori kao s naših fotografija. Nakon krađa po kukuruzištima, voćnjacima i oranicama, dabrovi “navaljuju” na stabla uz obale i sve više ostavljaju vidljive tragove svog prisustva.

Dabrova u Hrvatskoj gotovo da više i nije bilo dok ih prof. Marijan Grubešić prije 23 godine nije “vratio”. Stigli su tada prvi primjerci iz Bavarske pa su svi današnji dabrovi u Hrvatskoj zapravo njemačkih korijena. Upravo “njemački” uporno i sistematski dabrovi danas osvajaju hrvatske rijeke, a njihovi zubi “puni” su posla. Ruše stabla, neumorno grade brane, a najbolji znak čistoće rijeke upravo je obitavanje dabra u njoj.

Dabar je zato u Hrvatskoj strogo zaštićena vrsta i ne smije se ubijati. U Ministarstvu poljoprivrede na naš upit odgovaraju da u Hrvatskoj trenutno živi oko 600 familija dabrova ili oko 3 tisuće pripadnika ove vrste. Zbog sve većih šteta koje čine ovo ministarstvo uz ono zaštite okoliša provodi mjere, objašnjavaju nam, a one se sastoje od uklanjanja dabrovih brana s vodotoka ako se štete na drugačiji način nemogu spriječiti.

U Ministarstvu dodaju i da bi građani štetu koju počine dabrovi trebali prijaviti baš njima, a onda će njihovi ljudi izaći na teren i napraviti očevid. Što nakon toga, nije poznato.U Hrvatskoj se trenutno izrađuje i plan gospodarenja dabrom, a da bi sve mogli staviti “crno na bijelo”, najprije se mora znati točan broj ovih životinja.

No lani je, primjerice, zbog velikih gospodarskih šteta na zahtjev jednog voćara u Slavoniji ipak dopušten odstrel 20 dabrova na strogo određenom lokalitet. Inače, za nezakoniti odstrel dabra kazna je 50 do 100 tisuća kuna za pravnu te 7 do 10 tisuća kuna za fizičku osobu.