Dan je sreće: Na razini države kradu je nepoštenje i korupcija, a na osobnoj manjak kontakata i fokus na novac

Danas je Međunarodni dan sreće, 20. ožujka, a proglasili su Ujedinjeni narodi 2012. na prijedlog Kraljevine Butan.

“Cilj je povećanje svijest o važnosti potrage za srećom i dobrobiti svjetskog stanovništva’, s obzirom na to da je ‘potraga za srećom temeljni ljudski cilj”.

No, točna definicija sreće ne postoji, teško ju je odrediti. Nekome su sreća male stvari, zdravlje, obitelj, nekome materijalne, nekome dragi ljubimac, a rasprave o sreći i njenoj filozofskoj definiciji vode se stoljećima.

„Ako želiš živjeti sretan život, veži ga uz cilj, a ne uz ljude ili stvari“. – Albert Einstein

Koliko su Hrvati sretni proučavali su iz “Osjeti Hrvatsku”. Sanela Dropulić kaže jednako i među muškarcima i među ženama gotovo svih uzrasta prevladava pesimizam i manjak vjere u bolje sutra te u vlastite potencijale.
-No na poticaj u komunikaciji s optimističnim prizvukom dokazivanja da smo tvorci vlastite sreće, uz pozitivne misli i nerijetko djela, vrlo brzo građani Hrvatske obuhvaćeni u mom istraživanju bi budili u sebi osjećaj sreće, zadovoljstva i dobre volje što je dokazivalo da im nedostaje poticaja za zaokret prema većem samopouzdanju i prije svega vjeri u sebe, komentirala je Dropulić.

Izrazito negativno, u više od 74 posto slučajeva ispitanika, građani Hrvatske izražavali su se prema korupciji i nepoštenju, koji se čini se, osjete gotovo u svakoj pori hrvatskog društva. Najviše ih boli kada se nepoštenje i korupcija otkriju u najvišim krugovima političke uprave državom, od strane ljudi kojima su građani Hrvatske poklonili svoje
povjerenje kroz nacionalne ili lokalne izbore. Ne vole i što na izborima bilo koje vrste najčešće biraju protiv nekoga, umjesto da imaju izbor birati za nekoga.

Građani Hrvatske izrazito su se pozitivno, više od 87 posto ispitanika, izražavali glede svoje ljubavi prema svojoj državi (po kriterijima ljepote, uspjeha u sportu, sigurnosti života, dostupnosti određenih dobara poput besplatnog školovanja), a dominantno im se sviđaju i izaziva osjećaj sreće – Jadran kao i hrvatska gastronomija (mlada janjetina s ražnja, teletina ispod peke, sarma, kulen, pršut, dalmatinska riba, fuži s tartufima, salenjaci, štrukle, kremšnite…)

Istraživanje je od siječnja 2021. do siječnja ove godine obuhvatilo 981 osobu od 18 do 72 godine, u 15 gradova Hrvatske (Rijeka, Zadar, Poreč, Kutina, Daruvar, Požega, Prelog, Grubišno Polje, Zabok, Zaprešić, Zagreb, Glina, Ogulin, Varaždinske Toplice, Nova Gradiška) te Bled u Sloveniji. Bilo je tu studenata, nezaposlenih osoba, doktora znanosti, grafičkih dizajnera, policajaca, frizerki, spremačica, prodajnih managera, novinara, konobara, službenika, učitelja, ali svi oni nose zajednički nazivnik – građani Hrvatske, pripadnici i ženskog i muškog spola.

-U istraživanju sam uočila (a drago mi je da se to osjeti i na ulici bez istraživanja) da građani Hrvatske ne vole nepoštenje i da ih to jako čini nestretnima, a kojega kako ističu, ima posvuda – od vrtića do groblja … dominantno među političarima svih razina i stranačke pripadnosti, ali i majstorima različitih vrsta (vulkanizeri, građevinski radnici, čistačice, prodavači na tržnici), dok s druge strane ističu pak poštenje opet u navedenoj profesionalnoj populaciji kao nešto ugodno što su doživjeli (prometni policajac koji im nije napisao kaznu nego oprostio prekršaj, frizerka koja je priznala da je fulala s frizurom i nije htjela naplatiti račun, prodavačica mandarina koja je upozorila da ih se ne kupuje jer ih ima trulih….) – komentirala je autorica istraživanja Sanela Dropulić.

Zanimljivost ovog drugog dijela mog istraživanja svakako je i ispitivanje što bi građane Hrvatske učinilo sretnima, a da ne traži nikakav angažman države, vlasti, socioloških struktura..

Muškarci u istraživanju su odgovarali da bi osjećali sreću kada bi vidjeti više žena u štiklama i suknjama na hrvatskim ulicama, dok bi s druge strane žene bile sretnije u takvim okolnostima kada bi muškarci bili više kavaliri i da ne zaboravljaju na fine manire.

I jednima i drugima smeta što se izgubio osobni kontakt ljudi, što su građani Hrvatske sve više na internetu, a sve manje u međusobnim druženjima, te što se neke generacije (Z npr) niti ne znaju družiti ako nisu i mobiteli uz njih. Smeta ih što previše komuniciramo porukama, a što zaboravljamo zvati mobitelom, što je jako puno materijalizma, te što zaboravljamo da novac ne čini ljudsku sreću. Sve je to pak snažan zamašnjak mom novokreiranom projektu poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku, ispitati uz ostalo i s kakvim emotivnim raspoloženjem, posebice s osjećajem sreće, građani Hrvatske kane proživjeti 2022 godinu – komentirala je autorica istraživanja Sanela Dropulić.

foto:Pixabay