Sami učenici gostima, uglavnom osnovnoškolcima, ali i predškolcima, prezentiraju svoje buduće zanimanje kroz nekoliko radionica.
"Posjetitelji na radionicama mogu vidjeti kako se mjeri temperatura, oborina, vjetar, na koji način radi automatska meteorološka postaja. Napravili smo prigodne pokuse kojima pokazujemo kako možemo napraviti tornado, polarnu svjetslost, dugu…", rekla je profesorica Ivana Čordašev.
Ove školske godine u smjer ‘meteorološki tehničar’ upisano je 12 učenika. Nije bilo bodovnog praga. U školi se nadaju da će interes idućih godina biti veći.
Meteorološka stanica koja se nalazi u krugu škole uvijek je posebno zanimljiva. Oko nje su se danas skupila i djeca iz vrtića. Naučili su, kažu, nešto o zraku i oblacima – kako se zovu, od čega se sastoje i slično. A na pitanje tko su meteorlozi odgovaraju da su to "oni koji pokazuju vrijeme na televiziji".
Iako im se meteorologija sviša, većina mališana ipak ne žele biti meteorolozi. Uglavnom imaju dobre razloge – ne vole kišu, a ni vrijeme.
Meteorologija nije bila ni prvi izbor Danijelu Miskiću, učeniku 1. razreda. Međutim, nakon polugodišta i pol zadovoljan je odabirom škole i smjera.
Učenici koji završavaju smjer za meteorološkog tehničara nakon četiri godine upisuju razne fakultete – od kemije, fizike, ča i na kroatistici. Program je gimnazijski, učenici dobivaju široka znanja i bez problema polažu državnu maturu.
"Za razliku od osnovne super mi je ovdje i bolje prolazim i zanima me sve ovo. Dobri su i profesori i u školi mi je stvarno super. Nakon ove škole bi htio upisati fiziku", rekao nam je Danijel.
Izidor Lončarić četvrti je razred, a upisao je ovaj smjer po uzoru na brata Ivora koji je na doktoratu iz fizike u Španjolskoj. Izidor ne planira dalje za meteorologa jer ga zanima informatika.
Šumarsko drvodjeljska škola ove godine će proslaviti 18 godina od kako je uključena u GLOBE program. Sve te godine pomno prate vrijeme – temperature zraka, količinu oborina, tlak i slično.
Na pitanje mijena li se klima ili smo samo postali preosjetljivi, prof. Čordašev smatra kako podaci pokazuju da su ipak u pitanju promjene klime.
"Imali smo par godina s velikom količinom oborinama pa godine s ogromnim sušama. Ne mislim da smo postali preosjetljivi jer o promjenama govore podaci i statistika. Kad imamo Globe natjecanje uvijek izvučemo neki podatak poput da nam temperatura u 24 sata padne po 10 stupnjeva, isto tako i tlak, što nisu beznačajne stvari", kaže prof. Čordašev.
Meteorolozi iz karlovačke Šumarske posebno će ove godine obilježiti Dan planeta Zemlje i godišnjicu Globe-a, 22. travnja. Bit će upriličena izložba radova djece iz vrtića u kojima učenici ovih dana održavaju radionice na temu klime, vremena i slično.