Potvrdila je to predsjednica Koordinacije Mirjana Pogačić. – U posljednje vrijeme koordinacija je imala dva slučaja pritužbi građana, jedan vezan za kršenje prava nacionalnih manjina, a drugo kršenje prava osoba s invaliditetom. Uloga koordinacije nije rješavati takve slučajeve već utvrđivanje jesu li sve institucije odradile svoj dioi posla i jesu li svi ljudi koji trebaju ostvariti određena prava, njih i ostvarili.
Tamo gdje se utvrdi kršenje ljudskih prava cijela priča ide dalje prema pučkom pravobranitelju. A diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana pojedinca ili grupe. Put koji vodi do diskriminacije je kratak i kreće od stereotipa i predrasuda do stvaranja negativne slike o nekome.
Ako je suditi po statistici iz prošle godine, u Hrvatskoj je diskriminacija itekako prisutna, kaže Kristijan Kevešević iz Vladina ureda za ljudska prava.
– Ured pučke pravobraniteljice zaprimio je 284 prijave, ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova 404 prijave, pravobraniteljica za djecu 20 i pravobraniteljica za osobe s invaliditetom 18. Na godišnjoj razini to je 700 do 800 prijava. Najviše ih je u nadležnosti prvaobraniteljice za ravnopravnost spolova što ukazuje da je spol jedna od vrlo čestih diskriminacijskih osnova, čak 90 posto predmeta otpada na diskriminaciju na osnovu spola.