Tamo, naime pripadnici srpske manjine čine više od trećine stanovništva te bi se u 2013. u tim općinama službeni natpisi na javnim institucijama: policiji, pošti, kao i nazivi ulica i trgova, trebali pojaviti na latinici i ćirilici jer tako propisuje i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina.
Rade Kosanović, načelnik Općine Krnjak (gdje je skoro 70 posto Srba), službenih naputaka o tome nema, no kaže kako nema ništa protiv uvođenja dvojezičnih natpisa, ali da ako će izmjenu morati platiti Općina.
"Lokalne zajednice nemaju sredstava da i izmijenile svoje natpisne ploče ili table i na ulazima u općine i sve ostale na području općina. Ako će država dati sredstva nemam ništa protiv, dapače neka bude, ali ne vjerujem da mi to iz svojih proračuna možemo dati", kaže Kosanović.
Stanovnicima Krnjaka bez obzira na nacionalnost, tvrdi načelnik, potrebniji je posao nego dvojezične ploče.
"Neke druge stvari bi bilo bolje i vrijednije uraditi za ova područja, ne samo table. Table nam neće donesti skoro ništa, ali nešto drugo ako bi išlo, od privrede, onda bi to značilo i za Srbe i za Hrvate koji žive u ovim općinama", naglašava Kosanović.
A na pitanje znaju li mladi Srbi u Krnjaku ćirilicu, Kosanović kaže:
"U školi imamo dodatnu nastavu na srpskom jeziku gdje se uči ćirilica. To se rado od 2001. godine prema tome taj dio se odrađuje za sve one koji žele, tu nema problema", naglašava Kosanović.
Preostaje, dakle samo prozaični problem i pitanje – koliko bi uvođenje dvojezičnosti koštalo i tko bi to sve na kraju trebao platiti.
U Vojniću ploče na Općini odavno dvojezične
Problem novca muči i načelnika Općine Vojnić Branka Eremića. Iako su ovdje dvojezične ploče na zgradu Općine postavljene još pred nekoliko godina, nazivi ulica i naselja su samo na hrvatskom pismu.
Za to u njihovu proračunu naprosto nema novca, kaže Eremić.