Rekao je danas fra Tomo Rumenjak nakon otkrivanja spomen – ploče na zgradi Franjevačkog samostana u povodu 250. obljetnice gimnazijskog obrazovanja u Karlovcu.
– Eno, vidite, prva rečenica: "Prvu školu u Karlovcu vode karlovački frajevci". To je ono što je u temeljima školstva u Karlovcu.
Franjevci su se svim snagama opirali germanizaciji Karlovčana.- Budući da se nisu uklapali prema vojnim vlastima u germanizaciju kako su je oni zamišljali ‘horuk’, tražili su čak i da hrvatski kao nastavni jezik dokinut i da ostane samo njemački odnosno austrijski jezik. Dva gvardijana su se grčevito tome suprotstavili, morali su abdicirati. Bili su gvardijani nepopustljivi u tome da se naše ljude ne smije lišiti svoga vlastitoga jezika, rekao je fra Rumenjak.
Ipak, Austrija je poslala redovnike pijariste 1766. godine čime počinje gimnazijsko školovanje.
– Znamo da su austrijski redovnici, pijaristi iz Beča 1765. godine došli u Karlovac po naređenju vojnih vlasti. Kada su zatražili od Beča da pošalju one koji neće znati hrvatski jezik, tj. one koji neće moći ni nastavljati ono što sui fratri započeli.
Ostali su ovdje 18 godina i ostavili traga, a nakon njih ponovo obrazovanje u Karlovcu preuzimaju karlovački franjevci.
– Nakon što im je oduzeto pravo da budu u svojoj vlastitoj kući, u školi koju su oni osnovali, da oni budu nastavnici, austrijski car Josip II dekretom je odredio da fratri nakon odlaska pijarista iz Karlovca ponovno preuzmu gimnaziju. Vodili su tu školu do 1884. kada se gimnazija seli u novu zgradu na Rakovcu.
Na okruglom stolu bilo je danas riječi i o razvoju plana i nastavnog programa Kraljevske gimnazije, ali i burnom 20. stoljeću u karlovačkom gimnazijskom obrazovanju. Između ostalog, po prvi puta je na više od 20 godina, uvođenjem takozvane ‘Šuvarice’ , prekinuto gimnazijsko obrazovanje.
– Slaveći 250. obljetnicu slavimo sve one koji su 250 godina radili i mi koji danas radimo u našem časnom zvanju. A 20. stoljeće je bilo burno zbog toga što se dio gimnazije selio iz Rakovca i otvarane su neke druge zgrade. U tom periodu je sigurno najčešće mijenjano ime, a i na 22 godine je prekinuto gimnazijsko školovanje. Nije ga bilo od od 1978. zadnji su gimnazijalci maturirali, a uvođenjem usmjerenog obrazovanja škola više nije prava gimnazija već zavodi s elementima gimnazijskog obrazovanja, pojasnila je profesorica Natalija Jadrić.
Gimnazijski program na Rakovac se ponovo vratio 1992.
Postavljanje spomen ploče inicirala je Družba "Braća Hrvatskog Zmaja". Naime, kako je pojasnio Zvonimir Gerber, osnovani su 1905. s ciljem očuvanja i zaštite hrvatskog kulturnog blaga, materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
– Izravna veza Družbe i braće franjevaca je preko oca Đuke Bencetića koji je utemeljio prvu pučku kuhinju, a on je bio naš zmaj. Družba nije imala svojih prostorija, a Đuka je dao refektorij na korištenje, pojasnio je Zvonimir Gerber.