Već deset godina u Lišnici proizvodi čisti humus nastao preradom stočnog gnoja, ali i biljnog otpada, a sve uz pomoć ove vrste glista nastalih prije 40 godina na kalifornijskom sveučilištu. Ovako nastali humus smatra se najkvalitetnijim.
Na ovaj način gliste i njihovi uzgajivači te proizvođači humusa daju veliki doprinos očuvanju okoliša.
Trbuščić ima i svoju web stranicu na kojoj se može saznati sve o proizvodnji humusa.
– Glista može preraditi sav organski otpad, osim ljudskih fekalija, objašnjava Trbuščić. Organskim otpadom glista se hrani, a najbolji se od vrsta gnoja pokazao gnoj kunića ili konjski gnoj. Ostale vrsta gnoja moraju odstajati par mjeseci. Gliste se hrane ostacima hrane, korama od povrća ili voća, košenom travom, korovom iz vrta, malčiranim granama, ostacima živice, pa čak i talogom kave. Sve ono što čovjeku više ne treba, glisti je hrana i na taj način sve to vraćamo natrag u prirodu, zatvaramo krug i brinemo o prirodi, objašnjava.
Za leglo glista potreban je prostor od jedan i pol do dva četvorna metra, a Trbuščić kaže kako bi svatko tko ima uvjete, to sebi mogao kod kuće napraviti.S jedne strane smanjuje količinu kućnog otpada, s druge strane dobiva humus za kojeg zna kakvog je porijekla. Kad se humus kupuje, često se, iako piše da je "eko", pod tim nazivom nađe sve samo ne čisti, ekološki proizvod. Humus se obično vadi u proljeće i prosijava, a gliste se, naravno, prije toga maknu. Sam proces proizvodnje humusa traje od 3 do 6 mjeseci.
Humus kojeg Trbuščić proizvodi može se koristiti i kao smjesa za sadnju cvijeća i kao gnojivo.
Trbuščić je član Udruge Humus Zagreba i Zagrebačke županije jer druge udruge nema i to je način kako se može funkcionirati. U drugim zemljama kompostiranje uz pomoć kalifornijskih glista je uobičajeno, no u Hrvatskoj je i ova priča, kao uostalom i sve, nedorečeno. Ono što gliste prerađuju mi nazivamo otpadom jer to još u zakone, kako kaže Trbuščić, nismo prepisali, dok se vani to naziva hranom. Ono što zaradi ovim poslom, investira dalje, a kupci ovakvog humusa su cvjećari, te oni koji se bave poljoprivredom i žele nahraniti svoj vrt na zdrav način.
A kako nas u domaćinstvima čeka razvrstavanje kućnog otpada, Trbuščić kaže da bi bilo dobro da čim više ljudi shvati da se velik dio organskog može doma preraditi, upravo uz pomoć ovih dvospolaca dugih 5-6 pa i više centimetara. Uz očuvanje prirode, na taj način smanjili bismo si i račune za smeće, poručuje.