Hrvatske ceste u Karlovcu i Karlovačkoj županiji već ove jeseni pokreće investicije teške oko 65 milijuna kuna. Osim kratkoročnih planova, ima i onih dugoročnih poput nastavka gradnje brze ceste, gradskog prstena te spoja Duge Rese na autocestu.
Rekli su danas nakon sastanka u Gradu Karlovcu zamjenik ministra prometa Miro Škrgatić i direktor Hrvatskih cesta Josip Škorić.
Vrlo vrzo, najavio je Škorić s realizacijom kreću četiri projekata.
– Hrvatske ceste ove godine namjeravaju pokrenuti investicije u iznosu otprilike 65 milijuna kuna, kako grada Karlovca tako i cijele Karlovačke županije. Mogu najaviti u najskorijem roku sanacija nogostupa u Tušiloviću na D1, obnova kolnika također na D1 Tušilović – Budačka Rijeka u dužini od 8,5 kilometra. Predračunska vrijednost je oko 16,5 milijuna kuna, a ponude otvaramo 8. rujna. Nogostup kroz Draganić na D1, također se ponude otvaraju 8. rujna, projcijenjene je vrijednosti od 17,7 milijuna kuna i ono što je vrlo važno za županiju, ali i Hrvatske ceste to je izgradnja mosta Gornje Pokupje, predračunske vrijednosti 34 milijuna kuna. Sa zadovoljstvom mogu reći da je prije nekoliko dana uveden izvođač radova na sanaciji klizišta u Ozlju.
Uz to Hrvatske ceste pripremaju već i projekte koje će realizirati iduće godine.
– Moram spomenuti i da ćemo do kraja godine završiti projekt za Marmontovu ulicu – Stative – Borlin, D6. Očekujemo građevinsku dozvolu i tijekom sljedeće godine ta će cesta biti u fokusu Hrvatskih cesta na području Karlovca.
Zašto se nije nastavilo graditi brzu cestu, uži gradski prsten ili dugoreški spoj na autocestu, zamjenik ministra Miro Škrgatić ne zna i, kako je rekao, ne vidi razlog zbog kojeg nisu relizirani. – Tako da ćemo mi nastaviti s tim projektima jer ne moramo se zanositi činjenicom i netko će možda prigovoriti da je ovo tehnička vlada, ali Hrvatske ceste nisu tehnička firma. Oni punim ritmom i efikasnošću raditi i dalje. Ne znam koji je razlog da su neki projekti bili na čekanju pet ili sedam godina. Neoprostivo je da je onaj most tamo stoji u kukuruzištu od 2009. i da se oko toga nitko nije zanimao. Nemam protiv da se u drugim županijama i gradovima radi, ali to mora biti jednim normalnim ritmom, a ne da kada ste iz nekog kraja onda baš sve mora ići u taj kraj. Karlovac sada samo želi kompenzirati i nadokanditi ono silno izgubljeno vrijeme koje sada ne može vratiti, rekao je Škrgatić.
Za brzu cestu je naglasio kako će biti iznova projektirana tj. bit će razdvojen na Hrvatske ceste i Hrvatske vode koje će ga zajednički izvoditi u suradnji s Gradom.
– Što se tiče nastavka brze ceste u dužini 6 kilometara konkretno smo se dogovorili da ne idemo na privremena rješenja, dakle spajanje u Sajevcu nego da će se raditi cjeloviti projekt u dužini 6 tisuća metara. Neće biti puni profil četiri trake, nego dvije prometne trake sa zaustavnim trakama. Tako će se smanjiti ukupna vrijednost projekta i racionalizirati ga, a opet dobiti na vremenu da kad se završi dokumentacija projekt krene. Držim da je moguće prionuti poslu u nekih godinu i pol do dvije dana.
Uži gradski prsten također je i dalje aktualni projekt s obzirom da je Karlovac, kaže Škrgatić, i dalje prometno preopterećen.
– S izgradnjom autocestovnih koridora nije riješen problem Karlovca u cjelosti. Mi smo ovo ljeto imali nove rekorde na autocestama, ali u svim vršnim terminima za svih ljetnih vikenda nama se skidalo s autoceste 12 do 15 tisuća vozila u Karlovcu. Oni su koristili državnu cestu D1 i ostale državne ceste tako da su one i dalje opterećene. To je bio razlog da se Hrvatske ceste dodatno pozabave sa tim koridorima.
Zato će Hrvatske ceste dalje, u dogovoru s Gradom, gurati i projekt gradskog prstena, tj. obilaznice oko grada. Na pitanje što je s dugoreškim spojem na autocestu, kaže da je to je dan od projekata koji su trebali biti dovršeni odavno.
– Spoj Duga Rese spada u projekte koje je kandidirala Autocesta Rijeka – Zagreb i koja je i u obvezi da završi taj projekt. On je prijavljen prema fondovima Europske unije i koliko ja znam prve tri razne su prošle i dobivena su zelena svjetla. Na žalost i taj je projekt imao građevnu dozvolu koja je istekla pa će sada trebati nešto vremena da se ona ponovo obnovi.
Financiranje će za sve projekte dijelom ići iz vlastitih sredstava Hrvatskih cesta, a dijelom iz europskih fondova.