Podsjetimo, jedan od najpoznatijih slapova na rijeci Dobri – slap kod Banovca u Jarčem Polju, jučer ujutro u dužini od desetak metara urušio se i raspolovio. Taj je slap napravljen davne 1414. i uspješno je odolijevao svim nedaćama sve do prije godinu dana, kada je počelo njegovo golim okom vidljivo urušavanje. Jučer se raspuknuo na pola.
– Pred nama je djelomična sanacija, no ne mogu točno reći kada, ovaj ili drugi tjedan, ali svakako ćemo to učiniti, kazao je Vedrina za Radio Mrežnicu.
Privremena sanacija trebala bi koštati između 200 i 300 tisuća kuna, a nakon toga, slap će se cjelokupno sanirati. To uključuje snimanje slabih točaka slapa te višestrane sugestije stručnjaka – od projektanata do zaštitara, kaže Vedrina, nadajući se da će meritorni stručnjaci shvatiti ozbiljnost situacije i da otezanja u sanaciji ovog čak 600 godina starog slapa neće biti.
-Nakon privremene sanacije, slap ćemo u cijelosti rekonstruirati, a u to će biti uključeni svi nadležni – od projektanata do zaštitara, svi će imati za cilj “snimiti” stanje u kojem se slap nalazi, kaže direktor ispostave Hrvatskih voda.
Sanacija slapa kojeg su davne 1414. godine napravili Turci, bit će zahtjevna.
Riječ je o starom načinu gradnje, ali i činjenici što je slap gotovo netaknut u ostalom dijelu. Radnici Vodoprivrede imat će pred sobom velik izazov, navodi Vedrina.
– Gledajte, treba pronaći način kako “uklopiti” novi dio sa starim, starim toliko stoljeća, a da se ne nagrdi okolina.
Slap kod Banovca raspolovio se naime, točno na mjestu gdje je prije više od dvadesetak godina bager tadašnje Vodoprivrede ušao u njegovo “srce”.
Mještani navode kako su odgovorne u Vodoprivredi tada upozoravali da se radovi mogu izvesti i na drugačiji, sofisticiraniji način, odnosno da se slap ne lomi bagerima, no njihove sugestije nisu poslušane. Stoga mještani i danas za propast ove prirodnog pa i kulturnog spomenika u najvećem dijelu krive upravo radove i odgovorne s početka osamdesetih.
A mogu li radnici Vodoprivrede u 21. stoljeću sa svom potrebnom mehanizacijom i opremom biti umješniji u sanaciji slapa od Turaka koji su ga izgradili pred 6 stoljeća, i to golim rukama, Vedrina kaže: – Naravno da mogu, samo je pitanje koliko se mogu nositi s tadašnjim načinom gradnje.