I Karlovac ima(o) svoje masone: Stigli s francuskom okupacijom, sastajali se u Oružani
U Karlovcu je 1941. bilo 35 masona
I Karlovčani su imali svoju masonsku ložu, a tzv. slobodni zidari u Karlovcu počeli su funkcionirati s dolaskom francuske vlasti.
Jedna od loža koja je djelovala u Karlovcu u 20. stoljeću osnovana je 1925. godine, ukinuta 1941. godine, zvala se Loža Ivanjski krijes, a njeni članovi bili su liječnici, tvorničari, profesori, uglednici… Bili su jako aktivni u društvenom životu i pomaganju. Ovo je dio priče o karlovačkim masonima koju je u jednoj od emisija na Radio Mrežnici iznio pokojni profesor Vladimir Peršin Mrkvica.
Prisjetio se tada da su neki od članova lože bili njegovi profesori iz gimnazije, ali o svom članstvu u masonskoj organizaciji nikad nisu pričali. Znali su organizirati niz događanja u vijećnici grada, sakupljali pomoć za siromašnu djecu, a sastajali su se u kući obitelji Tuškan u Banjavčićevoj, te potom na Gazi. Kao tadašnji članovi lože spominjali su se Mirko Ercegović, Tomo Đurić, Franjo Crnčić, Branko Rašeta, Stanko Rendulić, Špiro Šantić, Dragutin Šašel, Zdravko Šešel, Milan Šoštarić, Radovan Švrljuga, a kao utemeljitelji Lože Ivanjski krijes Ivan Tot, Tomo Turić, te doktor Ivan Tuškan, zatim Milan Zec, Milan Zemljak, ravnatelj ciglane, Dobrašin Žanić, Dinko Klarić, Milan Radeka, Hudo Sedlaček, Dušan Jakšić. Na početku Drugog svjetskog rata 1941. godine u Karlovcu je bilo 35 masona. Slobodni zidari su poslije Prvog svjetskog rata u Karlovcu izbjegavali političke diskusije te su se više orijentirali na razne gradske probleme, kulturni rad i predavanja (sociologija, umjetnost, muzika, medicina, religija, razvitak industrije itd.) kako u samoj loži, tako i među građanstvom u gradu.
Linija formiranja loža bila je nakon Zagreba – Varaždin – Križevci – Zagreb – Karlovac – Otočac – Glina – Osijek
No, podaci govore da su masoni u Karlovac stigli s francuskom vlasti i maršalom Marmontom po kojem danas i nosi ime Marmontova aleja u Karlovcu. Podaci kažu da je tada osnovana masonska loža u Karlovcu 1809. godine, a riječ je o loži Sveti Ivan Hrvatski. Članovi su bili Antun Čop, trgovac, licitar Alojz Dugonos, Lopašić, liječnik Sax, Nikola Hanžić, franjevački gvardijan, trgovac Josip Katić, Matija Sviličić, odvjetnik Ivan Svabelly, gradonačelnik Josip Šporer, ali i svi činovnici francuske vlasti. Masoni su tada javno djelovali, a sastajali su se u današnjoj Oružani na Trgu bana Jelačića, u središtu grada.Ipak, navodi se da se trag ove masonske lože u Hrvatskoj izgubio jer nakon što su Francuzi otišli iz grada, ljutiti Karlovčani njihove su stvari uništili na glavnom gradskom trgu. Tada je počeo i zastoj u radu masona u Karlovcu, sve do 20. stoljeća i lože s početka ove priče.
Inače, mogu se pronaći i podaci kako su pripadnici tajne jugoslavenske policije posebno istraživali masone. Službeni podaci govore da je Tomo Turić, tajnik u loži Ivanjski krijes i nekada starješina, koji je pisao zapisnike i izvještaje, svu dokumentaciju i arhiv masonske lože dao seljaku koji je radio na ispomoći u njegovoj kući na Gazi da je on sakrije. Seljak je, navodno, živio na području Hrnetića, ali kako su kasnije i udbaši zapisali, ne zna se tko je on i je li preživio rat, a nisu niti ušli u trag dokumentaciji. Masone su udbaši često ispitivali i proganjali. Na razgovoru je 1950. bio i Ivan Tuškan, tada bivši starješina lože.