Skini našu aplikaciju

Slušaj i gledaj online

  • weather-image

    1C° Karlovac

  • weather-image

    1C° Duga Resa

  • weather-image

    1C° Ogulin

  • weather-image

    0C° Ozalj

  • weather-image

    0C° Slunj

Cibona je potpisala novo pojačanje! Radi se o iskusnom centru Darku Planiniću (30) koji je potpisao do kraja ove sezone. Planinić, inače redoviti hrvatski reprezentativac, već je ranije igrao u Ciboni, a bio je u 'vukovima' i one godine kada su osvojili posljednu titulu regionalnog prvenstva. Sudjelovao je i na Olimpijskim igrama u Riju, a od tad je nastupao u Baskoniji, Gran Canariji, Sassariju da bi nakon toga dominirao u poljskom i rumunjskom prvenstvu. Nedavno je odigrao i nekoliko utakmica za Zadar s kojim je imao otvoren ugovor, a naposljetku je završio u Ciboni. Ovo je rješenje za Velićevu momčad nakon što su sporazumno raskinuli ugovor s centrom Kristijanom Krajinom. Na poziciji centra sad imaju tri kvalitetne 'petice': Filipa Bundovića, Matu Vucića i Planinića. Cibona je potpisala Planinića Ma kakav umor, mlada smo momčad! Žao mi je jer mislim da smo zaslužili i više od od boda, ali igrom moram biti zadovoljan, kaže Rožman. Prvo mjesto sada samo znači da smo na dobrom putu, rekao je Bjelica Rožman: Mi u Rijeci igračima smo - zabranili umor! Bjelica: Zaokružili smo odlični tjedan Anonimna žena bila je presretna kada je na internetu pronašla svoju 'buduću' vjenčanicu. Sliku svoje 'buduće' vjenčanice postavila je na Facebooku, ali zadivljujuća činjenica je ta da ta žena nije ni zaručena 'Očajna udavača': Kritizirali je jer se hvali vjenčanicom, a još nema ni svadbe ni mladoženje Jesen uz serijale 24sata oriđiđi produkcije donosi vam pregršt zabave, a sad i novi mobitel Samsung Galaxy Note10+. Ostavi komentar ispod bilo koje epizode 'Firme' na YouTube kanalu 24sata uz hashtag #alijatovolim Najbolji komentar ispod serijala 'Firma' osvaja mobitel! Igramo se do sutra - zato brzo na naš YT

Crna kronika 5 ELEMENATA PRIJAVE Podijeli

Inicijativa za Babinu Goru USKOK-u prijavila 3 bivša župana i trenutnu v.d. županice

“Svjesno provodili nedozvoljene aktivnosti pripreme, usvajanja i provedbe akata, odluka, studija i projekata u svrhu izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Babina gora

Inicijativa za Babinu Goru prijavila je USKOK-u tri dosadašnja župana Ivicu Horvata, Ivana Vučića i Damira Jelića, ali i trenutnu v.d. županice Martinu Furdek Hajdin. Tvrde da su zloupotrijebili svoj društvni položaj vezan uz Babinu Goru, odnosno centar za gospodarenje otpadom.

Priopćenje u cijelosti:

Prvi put manipulacije i nejasnoće oko gradnje Centra za gospodarenje otpadom „Babina gora“završile su na USKOK-u sada već davne 2012. godine. Tada su kao glavni razlog za prijavu istaknute „moguće kriminalne radnje počinjene prilikom usvajanja Prostornog plana Karlovačke županije i nezakonito određivanje lokacije budućeg Centra za gospodarenje otpadom koji bi trebao biti sagrađen na Babinoj gori kod Karlovca.“

Drugi put se to dogodilo ovaj tjedan, 12.11.2020. kada je poslana prijava USKOK-u u kojoj se tri dosadašnja župana Ivica Horvat, Ivan Vučić i Damir Jelić, te sadašnja zamjenica župana koja obnaša dužnost Župana Karlovačke županije, Martina Furdek Hajdin prijavljuju kao dužnosnici koji su zloupotrijebili svoj društveni položaj u provođenju aktivnosti u vezi sa Babinom gorom. Uz navedene dužnosnike kao odgovorne osobe za nezakonite radnje prijavljeni su Marinko Maradin, bivši Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, građenje i zaštitu okoliša Karlovačke županije, Zdravko Marčetić, bivši direktor Centra za gospodarenje otpadom i Marija Tufeković, sadašnja direktorica KODOS-a.

Svi navedeni prijavljeni su u svojstvu odgovornih osoba koje su, smatraju prijavitelji, iskorištavajući svoj službeni i društveni položaj svjesno provodili nedozvoljene aktivnosti pripreme, usvajanja i provedbe akata, odluka, studija i projekata u svrhu izgradnje Regionalnog centra za gospodarenje otpadom „Babina gora“ u Karlovcu počinivši time kazneno djelo iz čl. 291. st.1. i čl. 295. st. 1. Zakona o kaznenom postupku Republike Hrvatske.

Prijavu su podnijeli predstavnici Inicijative za Babinu goru koje čine: Građanska inicijativa Karlovac, Udruga građana Pravica i Društvo Potrošačica.

Sporna lokacija, priprema terena, prostor nije privreden namjeni, nestručni radovi…

U prijavi se navodi više segmenata koji ukazuju na zloupotrebu službenog i društvenog položaja navedenih osoba.

Prvi je dakako vrlo sporna odluka o lokaciji, odnosno „mikrolokaciji“ budućeg Centra za gospodarenje otpadom Babina gora koja je donesena 2006. godine. Drugi sporni segment je odobrenje za pripremu terena za izgradnju Centra za gospodarenje otpadom Babina gora, na osnovu čega se rušila i krčila šuma gdje se navodno trebao graditi centar. Šuma je rušena na puno većem prostoru nego što je bilo potrebno za izgradnju centra pa, između ostalog, postoje sumnje gdje je završila drvena masa s tog područja. Ovdje treba naglasiti da je odobrenje o pripremi terena doneseno dvije godine prije nego je to regulirano Prostornim planom Karlovačke županije. Također, zemljište na kojem je izvršeno krčenje šume trebalo se u roku od dvije godine privesti namjeni radi koje je obavljeno krčenje, u protivnom se, prema Zakonu o šumama, to zemljište moralo pošumiti u roku godine dana na trošak podnositelja zahtijeva. Spomenuti prostor ni 14 godina poslije nije priveden namjeni ni pošumljen.

Treći element na kojem se temelji kaznena prijava su vrlo nestručno i površno izvedeni geološki i hidrogeološki radovi na lokaciji budućeg centra, i to izvan područja koje je kasnije definirano kao stvarna lokacija budućeg RCGO.

Manipulacije skoličinama otpada

Četvrti element prijave su manipulacije s količinama otpada koje su predviđene za obradu na RCGO Babina gora. Naime, prve procjene su bile da će se u Centru godišnje obrađivati 95.515 tona otpada, na osnovu čega se projektirao mega centar kapaciteta od 100.000 t otpada za obradu u godini dana. Da bi se opravdale tako velike količine otpada predviđen je kontinuirani rast stanovništva, pa se, uz veliki demografski optimizam, planiralo da će 2043. godine u Karlovačkoj županiji živjeti ukupno 146.464 stanovnika dok je prema popisu stanovništava iz 2011. u Županiji živjelo 128.899 stanovnika, a do 2020. demografski trend je u kontinuitetu negativan.

Kasnije su procjene o količinama otpada koji će se godišnje obrađivati u centru smanjene na 30 000 tona godišnje ali se površina i kapacitet planiranog centra nisu smanjili. Ostali su isti iako se radi o više od tri puta manjoj količini otpada za zbrinjavanje.

Nenamjensko trošenje sredstava

Peti element kaznene prijave odnosi se na nenamjensko trošenje sredstva iz Programa ruralnog razvoja (Mjera 7.) za izgradnju pristupne ceste do budućeg RCGO kroz umjetno stvaranje uvjeta. Ukratko, odobreni i realizirani projekt „Gradnja pristupne ceste do RCGO „Babina gora“ na području Mjesnog odbora Tušilović na području grada Karlovca“ je problematičan jer se u projektu precizira da se cesta gradi od državne ceste D216 do jednog određenog „sadržaja“, odnosno do Centra za gospodarenje otpadom, koji još ne postoji.

Uz sve navedeno u prijavi su spomenuti i problematični tehnološki segmenti provedenog natječaja, jer se prema tvrdnjama eksperta dr.sc. Viktora Simončiča, temelje na krivim podacima, pa čak i krivim činjenicama.

Marišćina, Kaštijun… radi se o promašenim konceptima

O podnošenju ove kaznene prijave obaviješten je i Pučki pravobranitelj Republike Hrvatske, a prijava će biti temelj za konzultacije sa nadležnim EU institucijama za manipulacije prilikom provedbe projekata (OLAF) koji se financiraju iz europskih fondova.

Uz sve ovo ističemo da smo nedavno poslali nadležnim institucijama i predstavnicima EU u Hrvatskoj prijedlog za reviziju donesenih zaključaka o povoljnosti lokacije i odluka o financiranju projekta Regionalnog centra za gospodarenje otpadom Babina gora u Karlovcu iz EU fondova, a također smo apelirali i na predstavnike klubova u Hrvatskom Saboru da otvore raspravu o postupanja s otpadom jer su već svima poznate i vidljive štetne posljedice za lokalnu zajednicu na području izgrađenih centara na Marišćini (Rijeka) i Kaštijunu (Pula), što upućuje da se radi o očito promašenom konceptu postupanja s otpadom u Hrvatskoj.

-Nadamo se da će nas netko poslušati i da će nadležne službe izvršiti svoje zakonske obaveze, stoji u priopćenju kojeg potpisuju za predstavnike civilnog sektora Ana Smoljak, Žarko Kotur i Mile Sokolić.

Pročitajte i ovo

INTERVENCIJA

U Varošu gorjela drvena kuća. Dugoreški vatrogasci brzo ugasili vatru