Brodotrogir naime, intenzivno traži radnike kao što su brodomonteri, brodoelektričari, brodobravari, brodocjevari, zavarivači i brusači i to s radnim iskustvom, no ako toga nema, u ovoj tvrtci omogućuju osposobljavanje za stručne poslove. U njihovoj Ustanovi za obrazovanje odraslih cilj je da u što kraćem roku, ovisno o zainteresiranom pojedincu, osposobe što više radnika, a dosad ih je na taj način što u Brodotrogiru, što u karlovačkom Adriadieselu osposobljeno stotinjak.
Jedan od pozitivnih primjera je i priča četvorice mladića od 18 do 20 godina koji su iz rodnog Ogulina preko Karlovca gdje su se osposobili za bravare, došli raditi u Brodotrogir d.d.
Josip, Matija, Marko i Dominik u rodnom Ogulinu su završili srednju školu i dobili zvanje strojobravara. Čim su u svojoj školi čuli za mogućnost osposobljavanja u Adridieselu prijavili su se i već za tri tjedna su savladali osnove bravarskih vještina. Dolaskom u stvarni brodograđevni svijet, uz mentorsko praćenje, omogućeno im je da rade u struci i da već u vrlo bliskoj budućnosti postanu svjesni svog posla i svojih profesionalnih mogućnosti.
Momci su sa svojim novim radnim mjestom i više nego zadovoljni što nam potvrđuju i riječi osamnaestogodišnjeg Dominika:
„Svakome tko na vrijeme želi odrasti i osamostaliti se savjetovao bih da napravi isto što i ja. Pružila mi se prilika da nađem posao, i da počnem zarađivati vlastiti kruh odmah nakon srednje škole. Više ne moram od mame pitati da mi da neku kunu za izlazak ili da kupim komad odjeće, a za mene je neprocjenjiv osjećaj ne biti joj na teretu. Rad u struci u potpunosti zadovoljava moja očekivanja, a na život u Dalmaciji ću se još neko vrijeme privikavati“.
Četvorici mladića ovo je prvi susret s brodogradilištem. Nemalo su bili iznenađeni grdosijom koja se pred njih stvorila kada su prvi dan došli na svoje radno mjesto.
„Preda mnom se otvorio veličanstven prizor , brod ogromnih dimenzija kakvog još nisam imao priliku vidjeti u svom životu, a sada još na njemu i radim. Prvi put me bilo malo i strah ljestvama se popeti na njega, ali već pri drugom usponu strah je nestao. Nismo još u potpunosti sigurni u svoje vještine, ali s obzirom na starije kolege koji nas prate i obučavaju nadam se da ćemo brzo savladati osobne strahove i prepustiti se radu u punoj mjeri“- kazao nam je osamnaestogodišnji Josip.