31. listopada 1924. godine u Milanu su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usuglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Međunarodni institut za štednju koji ima zadatak znanstvenog izučavanja i unapređivanja ovog svojevrsnog fenomena suvremenog društva, ali i kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Oko 350 predstavnika financijskih ustanova iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 milijuna štediša složili su se tada da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva.
Štedljivost, za razliku od škrtosti, svakako je vrlina. Štedjeti je dobro i poželjno, osobito zbog trenutnoga stanja velike zaduženosti u kojem se nalazi Hrvatska. Stoga bi hrvatski građani trebali biti »vrli« i štedjeti, što i čine.
Karlovačka banka se u prikupljanju depozita najviše oslanja na Sektor stanovništva. Od stanovništva je, na dan 30. rujan 2012. godine, prikupljeno 1,247 milijarde kuna što čini 84,9 % svih prikupljenih depozita. U strukturi depozita stanovništva još uvijek je dominantna devizna štednja s udjelom od 70 %.
Kunska štednja, mjerena štednim i oročenim depozitima, na kraju rujna iznosila je 375 milijuna kuna te je u porastu je od početka godine. Najnoviji podaci ukazuju da kunski depoziti bilježe rast dok je kretanje oročenih depozita usporeno.
Usmjerenost Karlovačke banke na poslovanje sa stanovništvom potvrđuje se velikom mrežom poslovnica kao i stalnim povećanjem broja i kvalitete usluga za građane. Poslovnu mrežu Karlovačke banke danas čini 21 poslovnica u pet podružnica (Karlovac, Zagreb, Rijeka, Split i Kutina). Odnosno, pet poslovnica na području grada Karlovca (Grabrik, Banija, Tržnica, Centrala i Mačekova). Zatim, u Dugoj Resi, Draganićima, Žakanju, Netretiću, Ozlju, Jastrebarskom, Slunju, Topuskom, Korenici, Ogulinu i Jurovskom Brodu te u Zagrebu i Sesvetama, Kutini, Rijeci i Splitu.
(sponzorirani članak)