Sprema se izmjena zakona koji regulira beneficirani staž, temeljni mirovinski zakon koji propisuje radni vijek te zakon o privatnim mirovinskim fondovima.
Mnogo puta smo čuli kako postojeći mirovinski sustav nije održiv, a to je ovih dana potvrdio i premijer Plenković. Do kraja travnja Vlada mora Europskoj komisiji predočiti svoj prvi program reformi. U prijevodu, Vlada traži način kako da "natjera" građane da što duže rade.
Ukoliko Sabor izglasa predložene promjene, muškarci i žene rođeni nakon 1962. ili 1963., ovisno o tome hoće li ubrzanje početi 2018. ili 2019. godine, odlazili bi u starosnu mirovinu s navršenih 67 godina, dok bi im se dob za prijevremenu mirovinu povećala na 62 godine. Ova promjena bi direktno utjecala na nešto više od milijun zaposlenih.
Karlovčani su bili jasni: Rad preko 60-te nije human!
– Ova mjera je prenapuhana. Ne treba raditi nakon šezdesete godine. Čovjek je tada i psihički i fizički umoran, kazala je jedna Karlovčanka.
Druga Karlovčanka primjećuje kako rad do 67. godine znači "s posla na groblje."
Žene koje ove godine mogu u starosnu mirovinu kad navrše 61 godinu i 9 mjeseci, za 12 godina će raditi do 67. Ženama se i sada radni vijek povećava za tri mjeseca
Anketirani studenti Veleučilišta u Karlovcu primjećuju kako mladi nikada neće dobiti priliku da rade i postignu dobre pozicije u karijeri ukoliko će radni vijek biti do 67. godine. Stariji se trebaju odmoriti, predlažu.