Kamp u Dugom Dolu postaje pravi migrantski centar: Prošireni kapaciteti gotovi do ljeta 2026. godine, tu će biti i obuka civilnog služenja vojnog roka u civilnoj zaštiti

Prema paktu o migracijama i azilu,  Hrvatska se obvezala pojačati i proširiti kapacitete i infrastrukturu za prijam migranta, a izuzetak nije niti Karlovačka županija. Prema tome, do ljeta 2026.godine kamp u Dugom Dolu postat će pravi migrantski centar koji će 2028. godine prihvatiti i do 3 tisuće migranata. 

Kazao je tako danas, između ostalog, Dalibor Jurić, ravnatelj Uprave za europske poslove, međunarodne odnose i fondove EU MUP-a, s posebnim naglaskom na najvišu razinu sigurnosti koja će biti zastupljena u centru.

– Kapacitet na razini države u 2026. godini mora biti za 1458 ljudi, godinu nakon toga brojka se povećava za još toliko, pa 2028. opet toliko. Tada će se na Europskoj razini raditi kalkulacije koliko je koja država spremna primiti ljudi, pa će one 2029 moguće biti drugačije. U slučaju da ne ispoštujemo taj dogovor, Republika Hrvatska više neće imati pravo se pozivati na mehanizme solidarnosti koji se odnose na preseljenje migranata u druge države EU ili očekivati financiranje. Dugi Dol neće biti jedina takva lokacija tog tipa i ove brojke odnose se na sve kampove u Hrvatskoj koji će naknadno biti u funkciji, kazao je Jurić, no detaljnije o drugim lokacijama nije htio govoriti.

Do sada, migranti su u Dugom Dolu bili zadržani do 24 sata, a sada će, kako naglašava Jurić, biti tu sedam dana, što je propisano u sklopu dubinske kontrole osobe koju će provoditi, nakon čega se pokreće ili postupak davanja azila ili njen povratak u domovinu ili zemlju odakle je stigla. U oba slučaja postupak će trajati 12 tjedana.

U Dugom Dolu i služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti

Radi se o još jednom novom projektu koji stiže u Dugi Dol, a danas ga je predstavio ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite, Damir Trut.

Naime, radi se o projektu koji će osposobljavati mlade vještinama za krizne situacije. Nakon toga će mladi koji su prošli dva i pol mjeseca obuke biti pričuvnici sustava civilne zaštite u lokalnoj i regionalnoj samoupravi te u državnoj intervencijskoj postrojbi.

– Kroz obuku će dobiti znanja i sposobnost spašavanja iz voda, ruševina te kako se ponašati u kemijskim, biološkim, radiološkim ili nuklearnim okružjima i sve ono što je u civilnoj zaštiti potrebno. U Dugom Dolu bit će 150 ročnika u jednom turnusu od dva i pol mjeseca za koje je potrebno pripremiti infrastrukturu te vanjska i unutarnja vježbališta, poručio je Trut i dodao da će se osim u Dugom Dolu, projekt provoditi i Jastrebarskom, Divuljima u Kaštelima te Bizovcu u Slavoniji, te je u planu još i Varaždin.

Što se tiče uloge Karlovačke županije u svemu, na njoj je da izmjeni prostorni plan i osigura građevinske dozvole za nove objekte, a nakon prenamjene, u funkciji će biti tek petina bivšeg vojnog kompleksa.

Iako ne bježi od činjenice da je prošlo ljeto, posebice kada se radi o Karlovcu i Slunju, situacija s migrantima znala biti i neugodna, što je izazivalo strah i nepovjerenje kod stanovništva, karlovačka županica Martina Furdek Hajdin smatra “da je sve pod kontrolom”, te vjeruje kako društvo u cjelini dobro odgovara i reagira u kriznim situacijama, uz obećanje da će se s ovom vrstom globalnog izazova nastaviti i dalje nositi na korist čitave zajednice.

L. Grčić