Karlovačka bolnica ima 32 respiratora, dovoljno za skrb covid i necovid pacijenata

Opća bolnica Karlovac ukupno ima 32 respiratora od čega su 23 stacionarna, 9 transportnih i 5 uređaja s mogućnošću visokog protoka kisika. U prethodnim valovima korone to je bilo dovoljno za sve potrebe i pacijente sa ili bez COVID-a.

-Respiratori kojima raspolaže OB Karlovac se koriste ili u necovid ili covid Jedinici intenzivne skrbi prema trenutnoj potrebi. U prethodnim valovima epidemije, a nadamo se da će tako biti i u ovom, ukupan broj respiratora je bio dovoljan za pružanje intenzivne skrbi i za necovid i covid pacijente, potvrdila je zamjenica ravnatelja bolnice za kvalitetu zdravstvene zaštite dr. Samija Ropar.

Prema zadnjem izvješću, na respiratoru je trenutno 8 pacijenata.

88 priključaka za kisik u COVID respiracijskom centru

Karlovačka bolnica u svojoj je donjoj zgradi tzv. Švarča I, uredila Covid odjel i Covid respiracijski centar i ta zgrada raspolaže s ukupno 88 priključaka za kisik.

U samoizolaciji se nalazi 5 liječnika na razini bolnica Karlovačke županije te 16 medicinskih sestara/tehničara

-Možemo vam dati podatak da je najmlađa osoba, koja je u ovom valu bila na respiratoru imala 44 godine, a najstarija 80. Većina pacijenata ima pridružene kronične bolesti, no u ovom valu epidemije je puno veći broj oboljelih koji zahtijevaju hospitalizaciju bez pridruženih bolesti, nego što je to bilo u prethodnima valovima epidemije, naglašava dr. Ropar.

Prosječna dob hospitaliziranih niža, 80 posto u bolnicama je necijepljeno

Prosječna dob hospitaliziranih u ovom valu niža je u odnosu na prethodne, a potreba za intenzivnim liječenjem nije smanjena i u postotku je puno više hospitaliziranih koji se moraju liječiti u Jedinici intenzivne skrbi.

Prosječna dob preminulih COVID pozitivnih bolesnika je 61 godina u karlovačkoj općoj bolnici te 85 godina u ogulinskoj bolnici. Prosječna dob hospitaliziranih je 66 godina u karlovačkoj bolnici te 75 godina u ogulinskoj bolnici

-Nažalost, moramo konstatirati i to da je 80% hospitaliziranih necijepljeno. Sada je već poznato da i cijepljeni mogu oboljeti no njihova klinička slika je znatno blaža i uglavnom ne zahtijeva hospitalizaciju i to je najveća dobit cijepljenja. Da smo se cijepili u većem postotku i bolnički sustav bi bio manje opterećen, kaže dr. Ropar i apelira na sugrađane da pomognu Općoj bolnici Karlovac da i ovaj val epidemije prođe bez zatvaranja kapaciteta.

-A to svi zajedno možemo pridržavanjem epidemioloških mjera i cijepljenjem. Veći postotak procijepljenosti i kad se epidemija širi ne opterećuje zdravstveni sustav i on može nesmetano funkcionirati. Dokaz tome su zdravstveni sustavi država u kojima je procijepljenost visoka, kao što su Portugal, Danska i ostale skandinavske zemlje. Najveća dobit cijepljenja je da smanjuje potrebu za hospitalizacijom i smanjuje smrtnost, naglašava dr. Ropar.