Karlovačke Španjolke Yolanda i Eva za jedinstvenu Španjolsku

Jedna je iz Madrida, druga iz Barcelone, a obje žive u Karlovcu. One su Eva Sobotik Pavan i Yolanda Gregorio Postmus Vrnoga. Za Radio Mrežnicu progovorile su o situaciji u svojoj domovini.
Zajedničkog su stava da Španjolska treba ostati jedinstvena. No, mišljenja im se ponešto razlikuju kada se govori o opravdanosti Katalonije da proglasi neovisnost odnosno da španjolska vlada aktivira članak 155. Ustava i ukine autonomiju Kataloniji.

U Španjolskoj ima 17 regija

– Ukidanje autonomije Kataloniji je jedino pravno i ustavno moguće rješenje kada netko ima secesijske namjere, kaže Sobotik Pavan, rođena Madrižanka koju je cijela situacija iznenadila i, kako nam je rekla, rastužila.

Katalonci su stvarno vrijedni trgovci. Jako puno znače ekonomski za Španjolsku, ističe Sobotik Pavan.

Naime, u Španjolskoj postoji 17 regija. U zemlji je nekoliko različitih nacija koje njeguju svoju kulturu pa čak i jezik. – Ipak, svi smo nekako mislili da smo jedna zajednička zemlja. Većina Španjolaca je iznenađena što je došlo do radikalnih mjera, kao da su neki posebni i ne pripadaju Španjolskoj. Mi mislimo da to nije istina, kaže Sobotik Pavan.

Pojasnila je kako povijest nikada nije priznala Kataloniju kao državu. To područje bilo je dio Aragona – kraljevstva koje se spojilo s Castillom i koje zapravo čini današnju Španjolsku.

Katalonci su se zatvarali prema drugima

– To ne znači da Katalonci nemaju svoju kulturu i jezik. Osim toga, jako je puno Španjolaca iz ostalih regija došlo u Kataloniju u potrazi za poslom prije 20 i 30 godina. Veliki je problem i to što obrazovni sustav već skoro 40 godina polako i ciljano sve dovodi do mišljenja da je Katalonija nešto posebno, da se govori samo katalonskim jezikom, a ne i španjolskim. Mislim da je to velika šteta i veliki minus za njih jer umjesto da govore dva jezika, većina ih govori samo katalonski. Umjesto da se otvaraju prema drugima, oni su se zatvarali, pojašnjava.

Na pitanje ima li sličnosti ova situacija s onom u Hrvatskoj devedesetih, Sobotnik Pavan kaže da nema. – Katalonci su ’75. kod donošenja Ustava Španjolske odlučili kako će funkcionirati. Sada su ljudi odlučili nešto drugo, ali to je nešto o čemu treba raspravljati. Ne odbacuje ni odgovornost španjolske vlasti u cijeloj priči.

– Možda je španjolska vlada trebala početi prije razgovarati sa njima, a ne čekati krajnja rješenja. Ukidanje autonomije ne znači da je Katalonija prestala postojati nego da će se sada poštivati pravo i ustav kakav je u Španjolskoj, objašanjava Sobotik Pavan.

Katalonija je već duže tražila bolje

Ali da sve nije došlo tako iznenada tvrdi Yolanda Gregorio Postmus Vrnoga. Prema onome što su joj rekli njeni sunarodnjaci, Katalonija je već neko vrijeme, kroz više od 40 točaka od španjolske vlade tražila bolje uvjete. – Španjolski predsjednik Marian Rajoy sve je odbio. Zato se dogodio 1. listopada, da se ukaže na nezadovoljstvo sve većeg broja građana, govori nam Yolanda.

Ona je Katalonka samo rođenjem. Otac joj je iz Galicije, majka je Nizozemka. To, i činjenica da već desetljećima živi u Hrvatskoj, koju smatra svojom drugom domovinom, razlog su zbog kojeg na sve gleda ‘hladnije’ glave.

– Razumijem želju Katalonaca da proglase neovisnost, ali ona zapravo ne proizlazi iz geopolitičke situacije nego isključivo ekonomske, kaže.

Naime, kako nam je objasnila, Katalonija državi daje 22 posto svojih prihoda. Prihod je to kojeg bi se malotko odrekao.

Slike i vijesti koje do Europe stižu iz Španjolske, kaže Yolanda Gregorio Postmus Vrnoga, nisu baš posve točne.

Od tih 22 posto, država vraća 9 posto što je Kataloncima nedovoljno za kvalitetan razvoj regije. Zbog toga su od države tražili zajam i dobili ga, ali uz veliku kamatu. – Katalonija je najbogatija, ali istovremeno i najzaduženija regija u Španjolskoj, tvrdi Yolanda.

S druge strane, ostale regije, poput Baskije prvo namire svoje potrebe, a državi daju ono što im ostane od prihoda. Katalonci su od države tražili da i oni imaju takav status, međutim, kaže Yolanda, Rajoy je odbio.

Sve to dovelo je do povećanja poreza obveznicima u Kataloniji, cijene također rastu, a s njima i nezadovoljstvo građana.

– Netko se trebao zapitati kako je potpora neovisnoj Kataloniji u samo par godina s 20 porasla na više od 40 posto, dodaje.

Katalonci su miroljubivi

Iako razumije Katalonce, Yolanda istovremeno ističe da je za cjelovitu Španjolsku. Na pitanje boji li se nasilja na ulicama Barcelone, odgovara kako su Katalonci miroljubiv narod. – Pa vidite da oni samo pjevaju. Mislim da razloga za nasilje nema. Sada treba prebroditi period do 21. prosinca za kada je predsjednik Rajoy raspisao izbore.

O sad već bivšem predsjedniku katalonske vlade Carlesu Puigdemontu kaže kako je to čovjek koji je napravio sve za svoj narod. – On će, na žalost biti žrtveno janje, prijeti mu kazna dugotrajnog zatvora.