"Iznos šteta od elementarne nepogode uslijed poplave je utvrđen kod 429 prijavljenih i ukupno iznosi gotovo 29 milijuna kuna. Odrona smo imali prijavljeno svega šest šteta – tri kod fizičkih osoba, tri kod pravnih, ali iznos je također jako velik, 26 milijuna kuna. Moram reći da je on uglavnom nastao na imovini Grada Karlovca", dogradonačelnica Marina Kolaković.
Tri elementarne štete proglašene su u Karlovcu u posljednjih 13 mjeseci, a ukupna se šteta popela na 150 milijuna kuna od čega je 90 milijuna kuna šteta na gradskoj imovini.
Od države je u tom periodu stiglo tek 800 tisuća kuna. Kako su izgledi za dobivanje obeštećenja mali, Kolaković još jednom napominje da je ulaganje u prevenciju tj. izgradnju cjelovitog sustava obrane od poplava, prioritet.
"Uprava Grada Karlovca na čelu s gradonačelnikom će i dalje na tome inzistirati kao na prioritetnom projektu koji Republika Hrvatska putem Hrvatskih voda mora relizirati u Karlovcu. Jer, dosadašnje štete veće su od vrijednosti samih ulaganja u sustav obrane od poplava", ističe Kolaković.
Što se pak odrona tiče, zaključeno je da su njihovoj pojavi često doprinijeli sami građani. Zbog toga će u narednom periodu uslijediti edukacije.
"Možda građani sami, uslijed pomanjakanja znanja, djeluju u smislu da i sami doprinose pojavi tih odrona. Zato je preporuka Povjerenstva da gradska uprava u sljedećem razdoblju, zajedno s gradskim četvrtima i mjesnim odborima prezentira građanima Karlovca koje mjere poduzeti ili bolje rečeno – što ne činiti u okolišu u kojem živimo kako bismo na taj način preventivno utjecali na pojavu novih odrona i klizišta", naglasila je Kolaković.
Kako bilo, materijalna šteta je utvrđena, ona duševna, kod svih koji su po tko zna koji put bili pod vodom, je neprocjenjiva. A tko će i hoće li uopće to sve platiti i dalje je nepoznanica.