"To su glavni Krležini karlovački prijatelji. Ima još mnogo osoba u Karlovcu koji su krležijanci. moram reći da poznajem i dvojicu svojih vršnjaka, poput Danka Plevnika i Ivana Otta, koji ne pripadaju svijetu književnosti, ali su ugledni intelektualci i znam da je Krleža izuzetno važan i za njih", rekao je Visković.
Posebno je istaknuo Krležino prijateljstvo sa karlovačkim umjetnikom Josipom Vaništom.
"Vaništa je jedan svestrano obrazovan čovjek, vrlo tih i nenametljiv. A kako je Krleža veliki pričalica, potreban mu je bio dobar slušalac. A Vaništa je sjajan slušalac. Tako je i uspijevao iz Krleže izvući svašta, pogotovo njegove pomalo skandalozne izjave o čitavom nizu njemu bliskih ljudi. Vaništa se s Krležom družio u posljednjem desetljeću njegova života, kada je on već bio pomalo i umoran i mrzovoljan. Krleži je posebno teško padala njegova artroza. Kada imate tako bolesnog i umornog čovjeka, i njegovo gledanje svijeta biva crno. No, u toj fazi, osim što je zapisivao svoje razgovore s Krležom, Vaništa je napravio i nekoliko njegovih portreta", rekao je Visković.
Visković je i osobno poznavao Krležu.
"Ja sam ga viđao, budući sam radio u Leksikografskom zavodu, pa sam povremeno odlazio njemu. Znam sa kojom mukom je on doživljavao tu fizičku nemoć. Ali mozak mu je radio, bio je strašno bistar i mogao je satima pripovijedati vrlo koncentrirano. Ono što me fasciniralo je bio njegov glas. Imao je jedan vrlo mladalački glas", prisjetio se Visković.
Predavanje je održano u sklopu projekta “Krleža u Karlovcu”, kojim Udruga za razvoj građanske i političke kulture Karlovac Polka obilježava 120. obljetnicu rođenja ovog hrvatskog klasika.
"Karlovac mora, to je u njegovom interesu, promovirati svoje intelektualce i svoju intelektualnu scenu, koristiti to što je više moguće. Pitali su me kakve veze ima Krleža s Karlovcem, kada smo počeli projekt. Mislim da možemo napraviti višednevni simpozij o ljudima iz Karlovca koji su povezani s Krležom", zaključio je predsjednik Polke, Marin Bakić.