Lani u Karlovačkoj županiji 17 suicida, Hrvati u samom europskom vrhu: Muškarci skloniji da si oduzmu život

Svake godine 10. rujna obilježava se Svjetski dan prevencije samoubojstva. Broj počinjenih samoubojstava u Hrvatskoj pri samom je vrhu europske ljestvice i jedan od glavnih uzroka smrti od ozljeda u Hrvata.

Tijekom godina varirao je broj počinjenih samoubojstava u Hrvatskoj, ali ono što je vidljivo je da od 1999. godine taj trend opada, iako su brojke i dalje poražavajuće visoke.

Kada govorimo o tome tko je najskloniji oduzeti si život, radi se od dobnoj skupini iznad 65 godina o čemu svjedoče i statistički podaci od njih čak 192, što predstavlja 36,29% od ukupnog broja suicida u Republici Hrvatskoj. Potvrdio je tako za naš radio Tin Pongrac, predsjednik Udruge Životna linija i predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje koji ove nedjelje na Cvjetnom trgu u Zagrebu maju tradicionalnu akciju paljenja lampiona za sve žrtve, ove godine ne samo hrvatske, već i europske. 

Lani je u Hrvatskoj 529 osoba izvršilo samoubojstvo, od čega su 128 žene te, uvjerljivo više,  401 muškarac.

Sve više mladih oduzima si život 

U dobnim skupinama od 0 do 25 godina (djeca i mladi) bilo je 38 izvršenih suicida, što je porast od 52% u odnosu na prethodnu godinu. Razlog tome, vjeruju znanstvenici, leži u posljedicama korona razdoblja, ali i potresa, što je snažno, ali ujedno i negativno utjecalo na mlade i njihovu percepciju svijeta. 

S druge strane, mišljenje je da si starije osobe oduzimaju život zbog loše financijske situacije u Hrvatskoj. Cijelog života rade, mirovine su sramotno niske, nerijetko i nedostatne za pristojan život, što rezultira ovakvim činom.

Najviši broj samoubojstava na razini Hrvatske bilježi pak  PU zagrebačka, njih 114, dok drugo mjesto zauzima PU primorsko–goranska s 42 izvršena samoubojstva, čime je prestigla PU osječko–baranjsku, koja je godinu ranije držala drugo mjesto. 

Prema najnovijim podacima iz Karlovačke županije, prošle godine na našem području počinjeno je 17 samoubojstava.

Izuzetno je tragična i činjenica kako Hrvatska, unatoč tako velikim crnim brojkama nema nacionalnu strategiju prevencije suicida, kako su to napravile neke veće europske države poput Danske i spriječile porast broja.

– To nikada nije izlaz. Život je vrijedan življenja i sve se da nekako riješiti. Potrebno je potražiti pomoć, dodaje Tin, a ukoliko znate nekoga kome je potrebna pomoć, obratite im se.

L. Grčić