No, poanta je upozoriti građane na "bolesti uzrokovane vektorima".
"Vektori su prijenosnici, posrednici (obično su to kukci, člankonošci, uglavnom paučnjaci) između izvora zaraze što su obično životinje i čovjeka na kojega ubodom prenose bolest uglavnom viruse", pojasnio je epidemiolog dr. Boško Milanković.
Iako u Karlovačkoj županiji u 2012. (prema podacima iz Ljetopisa Zavoda za javno zdravstvo) nije zabilježena niti jedna bolest koju su uzrokovali vektori, dr. Milanković ipak upozorava na one bolesti koje mogu uzrokovati krpelji – lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis. Dok se ova potonja javlja nakon uboda krpelja na području između Save i Drave, lajmska bolest raširena je u cijeloj Hrvatskoj.
"Ako se odlazi u prirodu treba se dobro zaštiti kako ne bismo pokupili krpelj, ali ako se to ipak dogodi treba ga što prije odstraniti. Pri tom ga ne smijemo gušiti alkoholom i uljima jer tada ugiba i u krvotok čovjeka ispušta svoj otrovni sadržaj. Treba ga odstraniti živoga, a potom mjesto uboda pratiti nekoliko tjedana. Ako se na tom mjestu pojavi crvenilo koje se prstenasto širi treba se odmah javiti liječniku kako bi se antibioticima spriječilo širenje bakterija. Ako se na vrijeme ne uoči to crvenilo bolest ima teške posljedice – oštećenje živaca i neurološke ispade, oštećenje srčanog mišića…", pojašnjava dr. Milanković.
Međutim, također naglašava kako su rijetki krpelji i zaraženi.
"To vam je onda bingo, lutrija da ga i dobijete, a ako se pak zaštitite pri odlasku u prirodu šanse da obolite su ravne nuli", naglasio je.