Palić je naglasio kako su za boravka u Karlovačkoj županiji uočili nekoliko pozitivnih i negativnih specifičnosti.
– Dobre strane koje smo saznali s predstavnicima nacionalnih manjina, a signal je bio i iz udruga civilnih društva, je da, zapravo, incidenta na nacionalnoj osnovi nema i da je odnos lokalnih vlasti prema manjinama, kao i vijećima nacionalnih manjina, dobar, kooperativan, da vlada jedan korektan odnos. To je značajno obzirom na sve ono što je u ratu ova regije pretrpila, te da je sve to još prilično svježe. Jasno da će sporadičnih slučajeva biti, ali i na jednoj utakmici prvoligaškoj, u jednom danu, ima više sukoba nego što se ovde može govoriti o razdoblju od godinu, dvije – kazao je Palić.
Problema još uvijek ima oko obnove i stambenog zbrinjavanja, a rješavanje tih pritužbi, usmjerenih na tijela državne uprave, a ne na lokalne jedinice, podsjetio je zamjenik pučkog pravobranitelja, traje godinama.
– Ta se dugotrajnost ne može tolerirati kroz razdoblje od četiri ili pet godina i o tome je Sabor obaviješten u posljednjem izvješću koje smo podnijeli – napomenuo je Palić.
No, svakako je prioritetno rješavanje problema miniranih područja, u čemu država treba više pomoći.
– Specifičnost dijela Karlovačke županije, na žalost, ista je kao i još nekih dijelova županija obuhvaćenih ratom – problem razminiranja. Smatramo da bi se tu država trebala više angažirati kako bi se razdoblje predviđeno za okončanje tog postupka znatno skratilo. Cijena je visoka, svima je poznato da se radi, zapravo, o nedostatku sredstava, ali mislim da bi taj problem trebalo smatrati prioritetnim – naglasio je zamjenik Palić.
Od pritužbi koje se odnose na tijela lokalne uprave i samouprave, Palić je izdvojio stambeno zbrinjavanje, naglasivši kako se ne smiju dodijeljivati u najam kuće za koje se zemljišno ne zna čije su.
– Unatrag pola godine dobili smo signal iz Ministarstva mora, pomorstva, turizma i razvitka, pomoćnika ministra Mikulića koji je naveo da se taj problem prepoznao i da se krenulo u tom pravcu znatno ažurnije i energičnije nego prije. To je dobar signal – smatra Palić.
Palić je rekao i kako među pritužbama velik udio imaju one koje se odnose na problem mirovina, posebno kada se radi o onima ostvarenim u drugim državama. Drži i da čim prije treba riješiti problem doseljenih Hrvata iz BiH, koji imaju vlasništvo u Bosni i Hercegovini, ali im nije dostupno ili je uništeno.
– Problem tih ljudi je da se ne mogu vratiti ili utvrditi činjenice da se ne mogu vratiti, kako bi se provelo njihovo stambeno zbrinjavanje ovdje. Ta je specifičnost za ovu regiju izražena i treba poduzeti sve da se to pitanje okonča kako bi se ljudi mogli posvetiti izgradnji – zaključio je Dejan Palić.
Predstavnici Ureda, uz Karlovac, ovaj su tjedan, bili i u Vojniću, Slunju i Plaškom, a, osim s građanima, razgovarali i s lokalnim čelnicima, predstavnicima nacionalnih manjina, te nevladinih udruga.