Posljedice mirovinske reforme iz 1999. godine, dodala je, vidljive su tek sad.
– Mirovinski sustav postao je tvornica bijede umirovljenika. Zbog financijske održivosti sustava, što je bilo kao prvenstveni motiv uvođenja reforme, mi smo zapravo dobili socijalnu neizdržljivost i neodrživost ovakvog sustava – kazala je Milidrag Šmid.
Ovakav mirovinski sustav uvele su gotovo sve zemlje u tranziciji, osim Slovenije i Češke čiji umirovljenici danas imaju zavidan standard.
Postojeći, trostupanjski model u Hrvatskoj ne može se izmijeniti ali, naglasila je Milidrag Šmid, “mora doživjeti svoj redizajn”.
– Složili smo se da bi model, koji je prezentirala stranka umirovljenika, upravo zbog ovog što uvažava situaciju i što može ići dio po dio, korak po korak, nekako nam se čini najrazumnijim i sve sindikalne središnjice su ga podržale – dodala je.
HSU predlaže da se za obračun mirovine u obzir uzima deset najpovoljnijih godina, te da se u potpunosti odbaci švicarski model obračuna.
– Model HSU-a ima individualni pristup tj. da je mirovinsko pravo osobno pravo temeljeno na uplati doprinosa. Drugi pokušavaju zakrpama na postojeće modele riješiti situaciju, ali ako želimo biti pravični i poštivati tu činjenicu da je netko tijekom godina različito uplaćivao i da ima pravo na različitu mirovinu onda moramo ići na individualni pristup – kazao je saborski zastupnik HSU-a Silvano Hrelja.
Tako bi se riješio i problem novih umirovljenika i onih koji su u mirovinu otišli prijevremeno, a čije su mjesečne mirovine znatno niže od onih koji su u mirovine otišli prije.