Mladi lošije više nego ikada: Svako 6. dijete ima neki oblik mentalnog poremećaja, žrtva nikada ne može biti kriva

Mladi danas, u onom psihičkom smislu, lošije su više nego ikada. Statistika, nažalost, pokazuje da svaki 6. mladi čovjek ima mentalne poremećaje i izazove. To su ljudi koji zahtijevaju psihijatrijsku pomoć, pomoć psihologa i savjetovanja, ali, pomoć je nužna, pa i cijeloj obitelji.

Kazao je tako, gostujući u emisiji našeg Radija, Igor Salopek, dr. med., voditelj Integrativnog centra mentalnog zdravlja, govoreći na temu mentalnog stanja mladih u današnjem svijetu, s posebnim naglaskom na internet nasilje i njegove posljedice koje su, iako živimo u suvremenom vremenu, podosta zanemarene.

Prema statističkim podacima, otkriva Salopek, nezahvalne brojke pokazuju kako svaki 6. mladi čovjek, dijete, odnosno adolescent, ima neki oblik psihičkom poremećaja, odnosno izazova.

Pomoć u vidu prilagođene terapije, bila ona psihološka, psihijatrijska, savjetodavna…nužna je, dok naglašava doktor, nerijetko je to slika cjelokupne obitelji smatrajući kako bi se i ona trebala uključiti u terapijski dio.

– Trauma u djetinjstvu utječe na arhitekturu mozga i prije same pojave ovog digitalnog, ljudi su bili izloženiji fizičkom, pa i seksualnom nasilju. Posljednjih godina, od kada živimo u toj digitalnoj dimenziji, nažalost, nju nije zaobišlo nasilje. Cyberbullying je fenomen s kojim se susreće ogroman broj mladih. Podaci nam govore da je to oko 60%, međutim, čak i više kada govorimo o školskoj djeci, govori Salopek.

Nasilje NIKADA NIJE prihvatljivo

Roditelj, kao glavna, ali i odgovorna osoba za svako dijete, onaj je koji svoju odgovornost mora i prihvatiti, nastavlja dalje Salopek, napominjući temeljnu grešku koju čini, a to je prezaštitnički odnos prema djetetu u ovom “realnom svijetu”, što ima i svoje negativne posljedice.

– Stalno šaljemo poruku našoj djeci da je svijet vrlo opasno mjesto i da mi moramo sve napraviti umjesto tog djeteta i stalno ga učiniti sretnim. To je krivi put, kao što je i krivi put jedan potpuni izostanak zaštite u ovom digitalnom svijetu kada roditelji nisu uopće dovoljno informirani i svjesni što se s djecom događa, naglasio je doktor dalje poslavši snažnu poruku:
– Niti jedno nasilje nije uopće prihvatljivo i da žrtva nikada ne može biti kriva za to što je nad njom počinjeno. Roditelji će, ponekad, možda iz vlastite nesigurnosti, pitati dijete “a što si ti napravio da ti se to dogodilo?” I to je potpuno kriva poruka. Jer time se svaljuje krivnja na žrtvu i šalje poruku da je to nasilje na neki način možda i bilo opravdano, a ono ne može biti.

Kao posljedicu, ističe, nasilje se onda ne prijavljuje jer žrtva ima nametnuti osjećaj krivnje i srama.

Prema počinitelju nasilja, zaključuje Salopek, također trema reagirati, i to također pružanjem adekvatne pomoći i terapije, jer i u tom slučaju, riječ je o osobi koja “sigurno nije psihički dobro.”

– Ljudi kad se osjećaju psihički dobro, oni nemaju potrebu za agresijom prema drugim ljudima.

#nijeOK

Shodno tome, ali i zbog strašno zabrinjavajućih i alarmantnih podataka o broju zlostavljanih u digitalnom svijetu, Karlovačka županija pokrenula je projekt #nijeOK.

U suradnji s Udrugom Carpe diem i svim karlovačkim školama, ovaj projekt pruža priliku djeci i mladima da anonimno kažu što se stvarno događa.

– Ova kampanja je napravljena na način da želimo, prije svega, doprijeti do mladih. Želimo kod njih probuditi i motivirati ih na jednu otvoreniju komunikaciju, nego što je to sada. Ne očekuje se da ću sada ja doći pred te mladi i sada vi djeco pričajte. Zato i želimo koristiti njima prihvatljive komunikatore, ljudi koji su redovito na mrežama, koje mladi slušaju i prate, pa onda imaju neki utjecaj na njih. Vidimo da ćemo imati jedan snažan tim koji će, ja sam uvjerena, zajedno s nama dobro raditi, naglasila je karlovačka županica Martina Furdek Hajdin.

Cilj su, kaže županica, zdravi i odgovorni ljudi te kampanja služi upravo tome da se “sučimo s možda i najvećim problemom suvremenog svijeta – digitalnim nasiljem.”

– Želimo osvijestit i uključiti sve dionike, zaista svako malo zrno može pomoći da vodimo brigu o budućnosti. O djeci ovisi kakva će budućnost biti ovog grada, ove županije, i naše Domovine, a mi smo suodgovorni za njihovo zdravlje.

L. Grčić