Možemo Karlovac: Susjedni trgovi, a svaki ima svoj “zakon”, vlast radi ovisno o interesima

Dva susjedna karlovačka trga možda najbolje pokazuju kako se u Karlovcu, ovisno o političkom interesu, propisi mogu tumačiti na dva potpuno različita načina. Kada je trebalo rušiti lipe na Trgu bana Josipa Jelačića, gradonačelnik Damir Mandić i njegova svita danima su javnost uvjeravali da se projekt ne može mijenjati jer se poštuje UPU, projekt, procedure i pravila struke. I tako je, „po pravilima“, Karlovac pred naletom bagera ostao bez drvoreda lipa. A onda, samo nekoliko desetaka metara dalje – Strossmayerov trg.

Početak je to današnjeg priopćenja lokalne platforme Možemo!, ukazujući pritom na, prema njihovim riječima, “tumačenje zakona prema interesima.”

Kako pojašnjavaju situaciju, njihove riječi prenosimo u cijelosti:

Prema prostorno-planskoj dokumentaciji, površina toga trga najvećim je dijelom predviđena kao pješačka površina, unutar zaštićene kulturno-povijesne cjeline Zvijezda, za čije je uređenje potrebno provesti javni urbanističko arhitektonski natječaj.
Prije nekoliko dana započeli su radovi na njegovom uređenju. I tu dolazimo do ključnog pitanja.
Ako su za jedan trg presudni UPU, projekti, konzervatorski uvjeti, pravila struke i procedure – zašto isti standard ne vrijedi i za drugi trg, udaljen svega nekoliko desetaka metara i također smješten unutar zaštićene cjeline?
Jer ne može vrijediti jedno pravilo kada treba opravdati uklanjanje lipa, a drugo kada treba urediti parkiralište.
Ili vrijede propisi – ili ne vrijede.
Građani Karlovca zaslužuju odgovor na jednostavno pitanje:
Kako je moguće da se u istom gradu, unutar iste zaštićene povijesne cjeline i na dva susjedna trga, pravila primjenjuju tako različito?
Jer ovdje više nije riječ samo o lipama, parkiralištu ili jednom gradskom trgu.
Riječ je o načinu na koji vlast razumije vladavinu prava.
Ako se propisi primjenjuju samo onda kada odgovaraju političkoj odluci, onda problem više nije u tome što piše u UPU-u, što traže konzervatori ili što nalaže zakon.
Problem je u tome tko odlučuje kada će se propis primijeniti, a kada će se od njega okrenuti glava.

S time prestaje priča o trgu, parkiralištu i lipama, a počinje o biti HDZ-ove vladavine. Ono što se na nacionalnoj razini godinama prepoznaje kao HDZ-ov model političke moći, na lokalnoj se razini samo preslikava: samovolja, selektivna primjena pravila i uvjerenje da je politička odluka važnija od jednakosti građana i građevina pred propisima.
Damir Mandić je u Karlovcu samo lokalna izvedba tog modela nejednakog postupanja, selektivne primjene propisa, nevjerodostojnosti vlasti ili tzv. dvostrukih konotacija.
A ako za jedne vrijedi UPU, projekt, konzervatorski uvjeti i procedura, dok se drugima dopušta da rade mimo svega toga, onda se više ne možemo pitati jesu li pravila ista za sve.
Jer grad u kojem pravila ovise o političkoj volji više nije grad nego vladavina privilegiranih.
I upravo je zato slučaj dva susjedna trga puno veći od priče o lipama i parkiralištu.
On je još jedan test za Karlovac: vrijede li ovdje zakoni i prostorni planovi – ili vrijede samo onda kada ih HDZ odluči poštovati?
Zato javno pitamo – Grad Karlovac, Ministarstvo kulture i medija, Upravu za zaštitu kulturne baštine i Službu za inspekcijske poslove zaštite kulturne baštine – i tražimo vrlo konkretne odgovore:
Katastarske čestice na kojima se uređuje parkiralište vode se kao trg i neplodna površina. Da li je za uređenje parkirališta na trgu ikada ishođena građevinska dozvola ili neki drugi akt za gradnju?
Jesu li za predmetni zahvat uređenja parkirališta ishođeni posebni uvjeti nadležne službe zaštite kulturne baštine i ako jesu, što je posebnim uvjetima propisano za taj zahvat?
Je li za predmetni zahvat ishođena građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt temeljem kojega se radovi izvode i zašto na gradilištu nema gradilišne table?
Ako su posebni uvjeti i drugi akti ishođeni, jesu li usklađeni s prostorno-planskom dokumentacijom, odnosno odredbama UPU-a Zvijezda?

L. Grčić