Karlovačka županija kao i njena Javna ustanova Natura Viva priželjkuju nastavak postupka zaštite rijeke Mrežnice jer tek tada će ova rijeka dobiti i adekvatnu zaštitu.
Čulo se na današnjoj konferenciji za novinare županijskog pročelnika Marinka Maradina i djelatnika Javne ustanove Natura Viva na kupalištu u Dugoj Resi.
Maradin je podsjetio kako je Županija pokrenula postupak zaštite rijeke Mrežnice tj. proglašenje parkom prirode ili regionalnim parkom od izvora koji je na Vojnom poligonu u Slunju do ušća u Karlovcu.
No, zbog protivljenja MORH- a taj je postupak zaustavljen i već se godinama o njemu ne govori. Čeka se godinama i da ministarstvo zaštite okoliša Državnom zavodu preda zahtjev za izmjenom stručne podloge, koju je napravila Karlovačka županija, a kojom bi se 10 kilometara Mrežnice koja prolazi vojnim poligonom, isključilo iz zaštite.
– Taj zahtjev od ministarstva prema Državnom zavodu čekamo već nekoliko godina i ništa se po tom pitanju ne dešava, a istovremeno Mrežnica je sa svih strana napadnuta s aktivnostima koje dovode u pitanje njezin prirodni integritet, rekao je Maradin.
Je li izgradnja mini hidroelektrane na Šušnjar slapu jedna od takvih devastacija, zanimalo je novinare. Tamo se gradi prema svim dozvolama i propisima, inspekcije nisu utvrdile nepravilnosti, naglasila je dr. Leopoldina Dakić iz Javne ustanove Natura Viva.
– Niti jednim izlskom niti jedna inspekcija nije do sada utvrdila niti nepravilnosti niti povrede propisa, građevinske dozvole.
Dakić je pri tom decidirano rekla da devastacije niti oštećenja sedre na Šušnjar slapu nije bilo. Radilo se na doprirodnim sedrenim zajednicama koje nisu dio slapa.
– Ona je nastala u zadnjih tridesetak godina uslijed nekorištenja tog dijela slapa. Naime, prije Domovinskog rata i ranije tamo je postojala jedna mlinica koja je taj lijevi dio slapa koristila kao dovodni kanal za rad same mlinice. Uslijed nekorištenja te mlinice taj lijevi dio se jednostavno okrenuo u osedravanje. Zato je to doprirodna sedrena zajednica, pojasnila je Dakić.
Doprirodni dio niži je od samoga slapa za 20 do 30 centimetara pa voda prirodno ide tim putem. Zato je i prije u ljetnim mjesecima Šušnjar slap znao biti suh. – I naravno da u ljetnim mjesecima, kada ima manje vode, a do sada je uvijek tako bilo svake godine, taj je slap ostajao na središnjem dijelu bez vode upravo zato što je viši od te lijeve doprirodne zajednice pa bi sva voda ljeti skretala na lijevo.
Nema bojazni ni od toga da će radom mini hidroelektrana oduzimati vodu slapu jer se radi o protočnoj centrali. Osim toga, naglašava Dakić, postoje senzori koji mjere protok vode. – On osigurava minimalni protok o metar i pol kubični vode u sekundi. Ukoliko senzor zabilježi manji protok dovodni kanal za hidrocentralu se automatski zatvara i sva se voda usmjerava prema slapu.
Sve dok Mrežnica ne bude zaštićeno područje tj. Park prirode, njena zaštita u ekološkoj mreži Natura 2000 neće biti dovoljna.
– Jer zaštiti jednu rijeku znači imati institucionalno i administrativni dio koji bi zadovoljio provedbu zaštite u pravom, praktičnom smislu te riječi. To znači da bi tada ta rijeka imala instituciju, ljude, kvalitetan nadzor i čuvarsku službu koji bi se brinuli o njoj. Dakle, i dalje tvrdim da treba nastojati, i apeliram na županiju i ministarstvo da se postupak zaštite u kategoriji regionalnog parka provede do kraja, naglasila je ravnateljica Natura Vive Darka Spudić.
U Natura Viva i Županija podupiru sve kampanje koje idu prema zaštiti prirode i rijeka, pa tako i ovu subotnju, samo mole organizatore da pribave sve dozvole i akciju provedu bez dodatnog ugrožavanja Mrežnice.
– Ne može se imati rafting ako visina vode u Juzbašićima nije minimalno 60 centimetara. Ako je niža direktno se ugrožavaju sedrene barijere, zaključio je pročelnik Maradin.