Sudsko vijeće kojim predsjeda Marijan Janjac za današnju je raspravu jedino pozvalo Tomašeka kako bi obrazložio nalaze dobivene u rekonstrukciji događaja na mostu, obavljene u rujnu ove godine.
Tomašek tvrdi da prije 15 godina na Koranskom mostu nije pucala samo jedna, već najmanje dvije osobe što potvrđuju čahure nađene na mjestu događaja.
– Ali kada, jesu li pucale istovremeno i u kojem smjeru teško je reći, naglasio je Tomašek.
Naime, pored 59 čahura za koje je utvrđeno da su ispucane iz samo jedne puške “Ultimaks”, na mostu je 1991. godine pronađeno još pet čahura kalibra 7,62 milimetra koje pripadaju automatskoj, poluautomatskoj pušci ili strojnici.
Odgovarajući na pitanja državne odvjetnice i obrane vještak Tomašek nije isključio mogućnost da je na mostu pucalo i više osoba. Jer, ako je točna informacija koju je iznio branitelj Mihajla Hrastova Krešimir Vilajtović, da je na tijelima žrtava evidentirano više od stotinu ulaznih rana, Tomašek je kazao “da je malo vjerojatno da je pucati mogla samo jedan osoba”.
Sudsko vijeće prihvatilo je danas još nekoliko dokaznih prijedloga državnog odvjetništva, opunomoćenika oštećenih i branitelja.
I dok državna odvjetnica Ljubica Fiškuš Šumonja traži dopunu balističkog nalaza te pozivanje medicinskog vještaka doktora Josipa Škavića koji bi se trebao očitovati o ozljedama preživjelog Svetozara Šarca, koji nije obuhvaćen optužnicom, obrana je od suda zatražila da upute zahtjev Ministarstvu obrane za ustupanje tajne vojne dokumentacije iz Središnjeg vojnog arhiva.
– Prijedlog je obrane da se ta dokumentacija nabavi, a na zahtijev i prijedlog suda minstar može do određenog stupnja skinuti, deklasificirati tajnost tih podataka. To je postupak koji ne ovisi o nama već isključivo o sudu i prvenstveno o Ministarstvu obrane – rekao je branitelj Mihajla Hrastova Igor Meznarić.
Obrana je već obavila uvid u arhivsku građu koja se odnosi na vrijeme i događaje tih dana 1991., ali kako su ti podaci tajni o njima ne mogu govoriti niti ih koristiti.
Ipak, riječ je o podacima važnima za postupak koji se vodi protiv Hrastova.
– U njoj se nalaze isprave o određenim sudionicima događaja, nalaze se određene naredbe vezane uz dan kada se događaj dogodio, kao i za dane prije i poslije događaja na mostu.Prema tome sadrži one isprave koje bi mogle i trebale imati itekako bitne veze sa ovim slučajem – naglasio je Meznarić.
Cilj obrane je dodaje dokazati da Mišo Hrastov nije kriv.
– Mislim da je to najbolje rekao sam Mihajlo Hrastvo kada mu je sudac uzeo stav po optužbi, a tada je rekao da se neosjeća krivim. Prema tome, Mihajlo Hrastvo nije kriv za djelo koje mu se stavlja na teret – zaključio je Meznarić.
Optužnica, podsjetimo, Hrastova tereti da je protupravno ubio i ranio neprijatelja u oružanom sukobu 21. rujna 1991. na koranskom mostu u Karlovcu kada je ubijeno 13 srpskih rezervista, a dvojica su ranjena.