Najstarija kuća u Protulipi postala utočište migranata: Bolje znaju koje su kuće napuštene od domaćeg stanovništva
Mještani se pitaju kako je moguće da netko bez dokumenata i znanja jezika ima tako dobro “utanačene” rute, ulaze u kuće, u njima pale vatru i devastiraju ih
Nakon što su nedavno u napuštenoj kući u mjestu Beč u općini Bosiljevo ilegalni migranti zapalili pod i tek pukom srećom zbog prolaska mještana je požar ugašen, posljednja priča stiže tek koji kilometar dalje, iz mjesta Protulipa na rijeci Dobri.
Mještani u ovom kraju koji je gotovo na dnevnoj bazi na ruti ilegalnih migranata, svjedoče kolonama migranata u svako doba dana, a provale u nenaseljene objekte sve su češće.
Najnovija se dogodila upravo u Protulipi, a na meti ilegalaca našla se najstarija kuća u selu, iz 1861. godine.
Kako nam kažu mještani, u kuću je provaljeno, vlasnici su pronašli mnoštvo odbačene odjeće, hrane, a onda shvatili da su migranti unutar kuće ložili vatru.
Naravno, na mjestu gdje se ona ne loži. I opet je pukom srećom spašena kuća od požara koji bi je progutao u trenu, a vlasnicima napravio nemjerljivu štetu.
Policija je obavila očevid, iz općine Generalski Stol najavili su i mogućnost postavljanja javne rasvjete kako bi se vidljivost noću povećala, no mještani su i dalje u strahu i nelagodi.
Tvrde da je ovim ulaskom i ova kuća sada stavljena na mapu sljedećim ilegalnim migrantima koji dolaze i to kao nenaseljeno i privremeno utočište.
Danonoćno migranti prolaze i prelaze most na Dobri
Od mještana Lipe i Protulipe saznajemo da danonoćno manje skupine migranata uredno prolaze kroz mjesto, prelaze most na Dobri i dalje nastavljaju svoj put već dobro utabanim stazama i putevima prema Sloveniji.
Svi postavljaju ista pitanja:
Čija je odgovornost zaštite imovine i potencijalno mještana od prisutne ugroze?
Kako i da li uopće funkcionira sustav Civilne zaštite na razinama općina i županije za nedvojbeno sveprisutno krizno stanje koje je prisutno?
No, pravo pitanje i zapravo zaključak, kako tvrde mještani, jest to da ilegalci bez dokumenata i znanja hrvatskog jezika su bolje organizirani i informirani o koridorima i mogućnostima sigurnih prelaska vodenih i cestovnih prepreka na ovom području nego domicilno stanovništvo.