Nakon više desetljeća korito starog potoka Rakovac ponovno ugledalo svjetlo dana

Nakon više desetljeća, korito starog potoka Rakovac danas je ponovno ugledalo svjetlo dana, bar na tren, i to zahvaljujući radovima na vrelovodu koji se odvijaju u ovom karlovačkom kvartu.

Super fotke snimio je naš slušatelj i pratitelj kojem je bilo žao ne snimiti, a onda s nama i podijeliti ovu povijesnu foto crticu.

Rakovac je dobio ime po potoku u kojem je bilo mnoštvo rakova

Novijim generacijama slabije je poznato da je Rakovac dobio ime zahvaljujući potoku dugom 2667 metara koji je izvirao pod Kozjačom, blizu Vojničkog groblja.

Tekao je kroz polje između današnjeg Doma HV i crkve Presvetog Srca Isusovog, potom uz Palaču pravde pa na zeleni neboder, i onda između benzinske pumpe i stanice za tehnički pregled vozila na Rakovcu. Odatle je išao uz sportsku dvoranu pa se ulijevao u Koranu.

Izvor potoka nije bio velik, no u sebi je nosio oborinske vode iz Kozjače i bio je pun rakova, pa odatle zasigurno i naziv – Rakovac. No u prošlosti je zadavao muke jer je “podlokavao” željeznički nasip, a u njemu se i napajala stoka pa mu je to “grizlo” rubove.

Karlovačke vlasti još su u 19. stoljeću počele s regulacijom potoka. Bilo je to 1897. godine o čemu je detaljno pisao „Karlovački glasnik“ 7 / 1899. Na početku ulice Rakovac izgrađen je još 1770. godine kameni most koji je srušen 1948. – 49., potok je zatrpan, a ulica uređena.
Prilikom izgradnje Školske sportske dvorane 1967. potpuno je ukroćen kao podzemni kanal.

Rakovački potok povijesna je karlovačka činjenica, bio je granica između Vojne krajine (Rakovca) i slobodnog kraljevskog grada Karlovca.

Blizu nekadašnjeg Kamenog mosta danas je kružni tok

Povijesni zapisi kažu da je potok, osim što je bio bogat ribama koje su u njega stizale iz Korane, bio i izvor vode za pivovare – Karlovačka pivovara, Union, pivovara braće Reininghaus iz Graza.

Vodom su punili grabe uz potok, a zimi se u grabama stvarao led koji je bio potreban ledanama pivovara. Sve je bilo obraslo vrbama, trstikom, johama i topolama.

Potok su premošćivala dva kamena mosta i jedan željezni za željezničku prugu uz niz manjih drvenih. Kameni „Rakovački most“ bio je posljednji sačuvan, a u njegovoj blizini danas je kružni tok na Rakovcu.

Zanimljivo je da su stanari nekih zgrada na Rakovcu nagađali kuda je išao potok, a neki od njih, uvjereni da im štete podzemne vode potoka, zvali su i rašljara da ih pronađe.