Nasilje nad starijim osobama se ne prijavljuje dovoljno, a najčešće se događa u obitelji

Kao i djeca ili žene, i osobe treće životne dobi izložene su različitim oblicima nasilja, ali ova vrsta nasilja još se manje prijavljuje od ostalih.

Na okruglom stolu: “Nužnost borbe protiv nasilja nad starijim osobama” u Karlovcu, potvrdili su to svi – od predstavnika policije, centra za socijalnu skrb i Crvenog križa.

Djelatnici Crvenoga križa kroz niz svojih programa na terenu obiđu 950 osoba starije životne dobi. Susreću se sa nemoćnima, samcima, udaljenima od civilizacije i zaboravljenima, onima o kojima nitko ne brine niti ih kontaktira.

-Na svu sreću, s nasiljem nismo imali velikih ili drastičnih problema, naglasila je ravanteljica karlovačkog i županijskog Crvenog križa Branka Hastor.

Nasilje nad starijima najčešće je unutar obitelji, ali ima ga i u ustanovama, ističe ravnateljica Centra za socijalnu skrb Mirjana Pogačić.

-U obiteljima je starija osoba izložena, a na neki način je i ovisna o članovima obitelji ipuno puta može biti izložena psihičkom nasilju, nasilju zbog eventualnog korištenja mirovine ili drugih financijskih sredstava. Može se dogoditi da se koristi stambeni prostor starijih osoba, a da im se za to ne plaća, da im se ne plaćaju režije ili nešto drugo. Kod nasilja u ustanovama ono može biti kad se radi o skrbi o starijim osobama tokom njege, neka gruba postupanja, ali i kada ih se smjesti u neprikladne pa čak i ilegalne domove.

I prijevara je oblik nasilja nad osobama treće životne dobi

Policija vodi statistiku nasilja nad osobama starijima od 60 godina. U nju ulaze čak i prijevare kojih je sve više.

-Starije osobe su rizična skupina i oni su podložni i oblicima nasilja i oblicima prijevara, naglasila je Anita Gračan iz PU Karlovačke. – Određene prijevare na osobe starije životne dobi itekako utječu psihički. One se nakon toga osjećaju slabo, loše, osjećaju određeni strah.

Osim kada se radi o tjelesnim ozljedama, nasilje nad starijima se rijetko prepoznaje, a još rijeđe prijavljuje.

-Osobe starije dobi ne prijavljuju nasilje isključivo zbog straha i sramakako će netko prijaviti nekog svog ukućana, člana obitelji, pojašnjava Gračan.

-Tu je problem kod starijih ljudi tradicionalni odgoj. Ženama je to čak i pod normalno i one to skrivaju, dodala je Hastor.

Briga o roditeljima je obveza propisana Ustavom

Umrežavanje institucija poput crvenog križa, policije, udruga, centara za socijalnu skrb je velika, ali dio obveza prema starijima nose i njihove obitelji.

Naime, briga o starijima, odnosno o vlastitim roditeljima, prema ustavu je obveza svakog djeteta.

-Uzdržavanje roditelja od strane djece zasniva se na ustavnoj obavezi djece da se brinu za stare i nemoćne roditelje. To je članak 63. stavak 4. Ustava Republike Hrvatske. Osim toga postoji i Zakon o socijalnoj skrbi koji u članku 5. kaže: Svatko je dužan brinuti se za zadovoljavanje svojih životnih potreba i životnih potreba osobe koja je po zakonu ili po drugoj pravnoj osnovi dužan održavati. Svatko je svojim radom, prihodom i imovinom dužan pridonositi sprječavanju, otklanjanju ili ublažavanju vlastite socijalne ugroženosti kao i socijalne ugroženosti članova svoje obitelji posebice djece i drugih članova obitelji koji se ne mogu brinuti o sebi. To su zakonske odredbe na koje stalno moramo ponavljati, rekla je Pogačić.